Sveta Gora proslavlja 800. godina od rukopoloženja Svetog Save

Igumani svih 20 manastira pozvani su na zajedničku liturgiju danas u Кareji povodom osam vekova od rukopoloženja srpskog svetitelja za arhiepiskopa

  • 1

Sveštena zajednica Svete Gore pozvala je igumane svih 20 manastira na Atosu da zajedničkom liturgijom obeleže 800 godina rukopoloženja Svetog Save, ktitora manastira Hilandar i prvog arhiepiskopa Srbije, kojeg je hirotonisao vaseljenski patrijarh Manojlo Prvi Sarantin u Nikeji. Jednoglasnom odlukom Sveštene zajednice, liturgija će biti služena danas u sveštenom hramu Protata u Кareji.

- Hirotonija prepodobnog Save bila je poseban događaj za Svetonazvanu Goru, za Crkvu i srpski narod, jer je njegov doprinos bio odlučujući za ubrzavanje procesa organizovanja, jačanja i duhovnog naoružavanja Srpske pravoslavne crkve i za njenu zaštitu protiv bogumila i latinskog uticaja. Sveti Sava je, zato, izvanredni karakterni lik, koji je zapečatio istoriju Crkve i srpskog naroda, i postao alka koja povezuje srpski narod sa Svetom Gorom, ali i sa Vaseljenskom patrijaršijom, od koje je i primio hirotoniju. On je, dakle, ono lice koje je više od svih doprinelo uobličavanju duhovnog i etničkog identiteta srpskog naroda - navodi se u okružnoj poslanici za dvadeset manastira Svete Gore.

Manastir Hilandar Manastir Hilandar Foto: Shutterstock

U delu srpske javnosti povodom ovog poziva postavljeno je pitanje zbog čega se ne proslavlja ili barem ne pominje osam vekova autokefalnosti SPC, koja je praktično stečena rukopoloženjem Svetog Save za prvog srpskog arhiepiskopa, i da li je to „carigradski“ način da se obeleži veliki jubilej srpske crkve, budući da je i Vaseljenska patrijaršija u oktobru u Nikeji obeležila osam vekova rukopoloženja Svetog Save i ta formulacija, prema nezvaničnim navodima, zasmetala je Svetom arhijerejskom Sinodu jer se, navodno, izbegava pominjanje osmovekovne autokefalije.

Ne želeći da ulaze u komentare oktobarske proslave u Nikeji, u Zadužbini manastira Hilandar objašnjeno nam je povodom liturgijskog slavlja danas u Кareji da Sveta Gora proslavlja činjenicu da je jedan svetogorski monah izabran za arhiepiskopa srpske crkve, odnosno da se slavi događaj koji je značajan ne samo za SPC već i za svetogorsku zajednicu u kojoj se monaški vaspitavao i stasavao prvi srpski arhiepiskop. On i danas, ne samo kao veliki srpski svetitelj, već i kao Svetogorac i Hilandarac, zajedno sa svojim ocem Svetim Simeonom, uživa veliko poštovanje na Atosu.

Manastir Svetog Pavla, Sveta gora, Atos Sveta gora, Atos. Foto: Wikimedia Commons/Mätes II.

Sa svojim posebnim statusom, ne samo prema pomesnim crkvama već i prema Vaseljenskoj patrijaršiji pod čijim se duhovnim okriljem nalazi, ali u odnosu na koju uživa visok stepen samostalnosti, Sveta Gora, inače, ne proslavlja događaje u vezi sa određenom pravoslavnom crkvom, već one koji se odnose na njenu istoriju. Кako nam je rečeno u Zadužbini, nije im poznato da je ikada obeležavana godišnjica autokefalnosti neke pomesne crkve, a kada se liturgijski slave određeni događaji oni su uvek u vezi sa Atosom, pa se tako, na primer, ne slavi godišnjica oslobođenja Grčke od Turaka, već godišnjica oslobođenja Svete Gore.

Što se tiče manastira Hilandar, njegove veze sa srpskom crkvom i srpskim narodom, uspostavljene upravo u vreme Svetog Save koji je za prve episkope srpske crkve rukopolagao Hilandarce i monaški život u Srbiji ustrojio po svetogorskom modelu, traju do danas. Gotovo svi monasi u carskoj lavri su „duhovna čeda SPC”, kako nam je rečeno u Zadužbini, a iguman Metodije odazvao se svakom pozivu da dođe na proslavu osam vekova autokefalnosti SPC i učestvovao na tim slavljima u nekoliko eparhija u Srbiji, ali i u Americi i Australiji.

Hilandar, Ikona Trojeručica Ikona Bogorodice Trojeručice u Hilandaru Foto: Monah Milutin Hilandarac

Niko ne spori da je Hilandar srpski manastir, kao što se druge monaške obitelji nazivaju ruskim, grčkim, bugarskim i održavaju bliske veze sa tim pomesnim crkvama, ali svi zajedno su pre svega svetogorski manastiri sa svojim posebnim ustrojstvom jedinstvenim u pravoslavnom svetu.

(Telegraf.rs/Politika)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • M.K.

    24. novembar 2019 | 12:36

    Slava Bogu za sve💗💗💗...🍂🌺🍂🌺🍂

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA