≫ 

Najvažnije glasanje još od Drugog svetskog rata: Ovo su izbori koji su menjali istoriju Britanije

Ovi izbori će odlučiti o tome da li će britanska veza sa Evropskom unijom da se nastavili ili definitivno okonča

  • 4
Džonson i Korbin

Foto: Tanjug/AP

Veliku Britaniju sutra očekuju možda najvažniji izbori u modernoj istoriji. Biračko telo je podeljeno, a glasanje će imati veliki efekat na društvenu i ekonomsku budućnost države. Ipak, glasanje neće imati mnogo uticaja na političke podele u toj zemlji.

Tokom 20. veka, Britanci su se borili zajedno i protiv Evropljana. Mir koji je usledio posle Drugog svetskog rata pomogao je u tome da britanska ekonomija postane jaka, a njeni građani bogati, piše "Glas Amerike".

Ovi izbori će odlučiti o tome da li će britanska veza sa Evropskom unijom da se nastavi ili definitivno okonča.

Tokom Drugog svetskog rata, Britanija se suočavala sa godinama sukoba, nemačkim bombardovanjem i žrtvovanjem.

Kada su borbe završene 1945, mnogi Britanski glasači su bili spremni za promenu. Posle Dana pobede, glasači su odbacili dugodoišnjeg ratnog lidera Vinstona Čerčila i njegovu Konzervativnu partiju. Odabrali su Laburističku partiju, koja je obećala obnovu ekonomije.

U istoriji dugoj 75 godina nakon rata bilo je još nekoliko velikih glasanja - 1964, 1979, 1997 i 2010. godine.

Sutra će takozvani "Bregzit izbori" da oforme budućnost države.

Vinston Čerčil

Vinston Čerčil; Foto: Wikipedia/public domain

Čerčil zbačen 1945. godine

 

Čerčil simbolizuje Britaniju u njenim ratnim godinama: njegov borbeni duh i čuveni znak pobede su svetski poznati. Ipak, to je malo uticalo na birače 1945. Bili su Umorni od rata i svakodnevne nestašice, te su omogućili najveći izborni zaokret u istoriji zemlje.

Izbora nije bilo od 1935, Čerčilova Konzervativna partija vodila je nacionalnu vladu tokom rata, a zbavila ju je Laburistička partija pod Klementom Atlijem.

Laburistički kandidat osvojio je narod ekonomskim programom koji stručnjaci povezuju sa "Nju dilom" iz tridesetih godina u SAD pod predsednikom Frenklinom Ruzveltom.

Cilj u Britaniji bila je celokupna socijalna reforma. Program je trajao sve dok na mesto premijerke nije došla Margaret Tačer 1979. godine.

Laburisti ponovo okončali vlast konzervativaca 1964.

 

Ranih šezdesetih, konzervativna vlada počela je da se suočava sa problemima. Država je i dalje imala određene ekonomske probleme, a stari partijski establišment nije mogao da se nosi sa socijalnim promenama. Konačno, članovi partije povezani su na kraju sa seks aferom koje je pretila nacionalnoj bezbednosti.

Glasači su hteli promenu. Laburista Harold Vilson, ekonomista, predstavljao je nekog ko može da okonča klasne strukture koje su toliko dugo vodile Britaniju. Došao je iz malog mesta na severu na mesto premijera.

Margaret Tačer

Margaret Tačer; Foto: Wikipedia

Dolazak Tačerove

 

"Zima nezadovoljstva" je termin koji se koristio kako bi se opisalo vreme kasnih sedamdesetih godina kada su britanski sindikati organizovali seriju štrajkova. To je otvorilo put za novog vođu: ovoga puta u liku Margaret Tačer. Godine njene vladavine dovele su do oštrih podela u zemlji.

Bila je poznata kao "Čelična lejdi", a britanski desni mediji su je u potpunosti podržavali. Tačerova je sindikate videla kao "neprijatelje" i želela je da ih uništi. Pod njenom vlašću Britanija se borila protiv Argentine oko Foklandskih ostrva i pobedila.

Delovi britanskog društva profitirali su pod vlašću Tačerove osamdesetih, ali su onda isplivali nezaposlenost i siromaštvo, posebno na severu zemlje, gde su velike industrije bile uništene.

Tačerova je osvojila tri uzastopna glasanja, ali ju je uklonila sopstvena partija.

Toni Bler

Toni Bler; Foto: Tanjug/AP

Laburisti Tonija Blera

 

Nakon 18 godina konzervativne vlasti, Toni Bler je osvojio glasače 1997. godine i obećao svež početak. Bler je doveo centrističku vladu koja je bila bliska sa biznismenima, a Laburistička partija više nije bila dom za ekstremnu politiku.

Prvo je kao cilj Bler zacrtao "obrazovanje, i samo obrazovanje", ali je onda usledila vojna intervencija na Kosovu i u Sijera Leoneu 1999. i 2000.

Nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine u SAD, Bler je odlučio da njegova država treba da stoji "rame uz rame" sa američkom vladom, pa je "pošao" sa Džordžom V. Bušom u rat u Avganistanu i Iraku. Potom je i sam London 2005. pogođen tragičnim napadom.

Posle deset godina, Bler je odstupio sa dužnosti kao premijer i nasledio ga je Gordon Braun.

Brauna je nasledio Dejvid Kameron.

(Telegraf.rs/N.Z.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • 534

    11. decembar 2019 | 20:08

    Neka pobedi bolji. Samo da se Škotska i Irska odcepe. Srbija prva da ih prizna.

  • Miladinka

    11. decembar 2019 | 21:24

    Osiromaseni. ..hahahaaaaaa pokrali pola svijeta I oni Osiromaseni. ...fasisti englezi

  • rakikavasaki

    11. decembar 2019 | 22:14

    Miladinka @ Osiromaseni nisu a fasisti nisu ako nesto ne znas nemoj komentarisati sedi 1

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA