≫ 

Libijska noćna mora 2020: Da li će biti podeljena na istočnu i zapadnu Libiju?

Privremeni vojni uspesi Haftara uticali su na tome da odbije mirovno rešenje za libijsku krizu

  • 3
Protesti korona virus Mičigen Libija

Bilal Hussein

Protesti korona virus Mičigen Libija

Bilal Hussein

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES ocenjuje da je najopasnije u višegodišnjem ratu u Libiji to što glavni igrači u tom sukobu ne brine teritorijalna celovitost te zemlje.

U analizi “Libijska noćna mora 2020: Da li će Libija biti razdeljena na istočnu i zapadnu Libiju”, IFIMES navodi da su glavni igrači u libijskoj krizi sada Rusija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Francuska i Egipat na jednoj strani, te Turska i Italija na drugoj, a da su strateški i ekonomski interesi ovih zemalja glavni uzrok koji ih je doveo u Libiju.

Najopasnije pri tome je da te države ne brine teritorijalna celovitost Libije, već su ekonomski i strateški interesi oni koji su ih doveli u tu zemlju.

U analizi se navodi da je brz razvoj događaja i napredovanje snaga međunarodno priznate vlade u Tripoliju, doveli do pristanka generala Kalife Haftara na razgovore sa tom vladom.

- Haftareve snage doživele su više poraza u zapadnoj Libiji od međunarodno priznate vlade u Tripoliju, kojoj pomaže Turska, tako je došlo do povlačenja iz svih gradova u kojima su bile njihove snage uključujući i predgrađa libijske prestolnice Tripoli - navodi se u analizi IFIMES.

Prethodno, naglašava se u analizi, privremeni vojni uspesi Haftara uticali su na to da odbije mirovno rešenje za libijsku krizu. Njegove snage uspele su da osvoje gradove zapadne Libije, sve do predgrađa Tripolija, a zauzeli su i strateško mesto Sirte.

- Vojne pobede su tog penzioniranog vojnog komandanta uverile da odbije Skhiratski sporazum potpisan između libijskih frakcija 17. decembra 2015. pod okriljem UN - objašnjava se u analizi IFIMES i dodaje da je vrhunac moća Haftara postignut kada su se njegovim vojnim snagama pridružile i ruski plaćenici iz redova Vegner grupacije.

Do preokreta je došlo, naglašava se u analizi, kada međunarodno priznata vlada dobila vojnu pomoć od Turske i kada je zaustavljeno 14-mesečno napredovanje Haftara.

- Rat između Vlade nacionalnog jedinstva i Haftarove vojske postao je neposredan rat između više država na teritoriji Libije - ističe IFIMES u svojoj analizi.

Libijsko pitanje ključno za Moskvu

 

Kako navode, podrška Turske je došla u trenutku kada je između Ankare i međunarodno priznate vlade u Tripoliju potpisan sporazum o razgraničenju morske granice, čime turske vlasti žele da očuvaju izlazak na otvorenom moru, a time i prava na korišćenja nafte i plina.

Sa druge strane, IFIMES navodi da je Ruska federacija i njena operacija u Libiji pokušaj za ruski prodor na severu Afrike i Bliski istok, kao i da su libijsko pitanje i njegova ekonomska dimenzija politički važni za Kremlj.

- Moskva je u generalu Kalifi Haftaru pronašla pouzdanog partnera, kojeg je tražila u post Gadafijevoj Libiji - ocenjuje IFIMES.

Kada je reč o Evropskoj uniji, IFIMES navodi da ne postoji jedinstven stav po pitanju libijskog konflikta.

Dok Italija, s jedne strane, podržava tursku vojnu ulogu i pomaže vladi nacionalnog jedinstva u Tripoliju, Francuska, s druge strane, podržava i generala Haftara, a istovremeno priznaju međunarodno priznatu vladu u Tripoliju.

- Rim već godinu dana nemo posmatra francusku politiku u tom regionu, koja ugrožava italijanske ekonomske interese u Libiji, poput naftne kompanije ENI - objašnjava IFIMES.

Međutim, naglašava se da su evropske države zabrinute zbog situacije u Libiji imajući u vidu otvorenost migracijskog pitanja.

Kada je reč o SAD, oni priznaju međunarodno priznatu vladu u Tripoliju, a nakon ruske podrške general Haftaru, čak je i američki Kongres počeo posvećivati dodatnu pažnju na pitanja vezana za Libiju.

Ipak, navode iz IFIMES, ne postoji nada koja bi pokazala da će u bližoj budućnosti libijska kriza biti rešena demokratskim, mirnim ujedinjenjem Libije.

- Rusko-turski razgovori na ministarskom nivou sredinom juna 2020. o istočnoj i zapadnoj Libiji i neka virtualnoj crvenoj liniji u gradu Sirte, upravo na polovini države, daju naznake da će predsednici Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan postići dogovor kao u Siriji, tako da Haftar i dalje zadrži istočni deo Libije, a međunarodno priznata vlada u Tripoliju sačuva svoj zapadni deo - zaključuje se u analizi IFIMES.

Video: Više od 3000 kamila evakuisano iz luke u tripoliju posle teških artiljerijskih napada

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Tig

    13. jul 2020 | 16:51

    Ne bi trebalo iskljucivo niko da se mesa ,Libija Libijcima.

  • Aca

    13. jul 2020 | 17:00

    Eto sta im duboka drzava Amerike uradili MI6 i Nemci a imali sve zivo mocnu jaku drzavu pa zele nas opet da zajebu kao sa Milosevicem!!!Milosevic da nije bio u tom preiodu da je ceo svet protkv njega sigurno ne bi pao!!!!Kao i Gadafi srecom sad Maduro imao srece!!!!

  • Sexo

    13. jul 2020 | 23:23

    Pravili bi oni sada Gadafija od blata da mogu dobiti 1% zivota sto su imali. Imam prijatelja koji je zivjeo u Tripoliju do "arapskog proljeca" i pricao mi je cari nafte koje je uzivao naraod a sada kakvo proljece laku noc im je zauvjek.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA