“Kao da su od katrana”: Reke u Aziji dobijaju crnu boju, a za to su krivi “naši ormani”

- Deca se razbole ako ostanu ovde - kazao je jedan od meštana

  • 0
Bangladeš Foto: Printscreen/Youtube/ Journeyman Pictures

Hadži Mumad Abdus Salam seća se vremena kada reke u blizini njegove kuće u Daki, prestonici Bangladeša bile čiste pre nego što su tamo stigle fabrike.

Međutim, dolaskom fabrika tekstila situacija se potpuno promenila. Reka je dobila boju mastila, a Salam ističe da je otpad iz tih postrojenja za pravljenje i bojenje tkanina zagadio vodu.

- Kada sam bio mlađi, ovde nije bilo fabrika tekstila. Nekada smo uzgajali useve i razne ribe živele su u rekama i atmosfera je bila divna. Međutim, riba više nema. Voda je toliko zagađena da naša deca i unuci ne mogu da uživaju u iskustvu koje sam imao - kaže Salam za CNN.

Bangladeš je posle Kine drugi proizvođač na svetu kada je reč o tekstilu, a prošle godine izveo je tkaninu u vrednosti od 34 milijarde dolara. Odeća koja je napravljena i obojena u toj zemlji u većini slučajeva završi u radnjama širom Sjedinjenih Američkih Država i Evrope.

I dok potrošači prate poslednje trendove u svetu mode koje nijanse su sada “in”, retko ko će da razmišlja o bojama koje se koriste u pravljenju odeće i u kolikoj meri zagađuju životnu sredinu.

Ministarstvo životne sredine te zemlje saopštilo je da “nastoji da maksimalno smanji negativni uticaj tekstilne industrije na zagađenje”. Ministar Šahab Udin kazao je da je država “preduzela određene mere kako bi suzbila zagađenje”, među kojima su uvođenje zakona za zaštitu sredine, kažnjavanje zagađivača, praćenje kvaliteta vode i rad sa međunarodnim partnerima kako bi se unapredila obrada otpada.

- Monitoring i primenjivanje pravila igraju veliku ulogu u borbi protiv zagađenja koje izaziva industrija. Imamo politiku i zakonski okvir kako bi rešili taj problem - objasnio je on.

Voda nalik katranu

Izvršni direktor nevladine ogranizacije Agroho u Daki, Ridvanul Hakve, kazao je da je toksično zagađivanje “veliki problem u zemlji kao što je Bangladeš.

Hakve, čija organizacija doprema siromašnim meštanima čistu i bezbednu vodu za piće i medicinsku pomoć, rekao je da su reke i kanali koji prolaze kroz prestonicu Bangladeša “postali crni” zbog otpada iz fabrika za pravljenje i bojenje tekstila.

- Voda je gusta kao katran, a u toku zime, kada nema monsunskih kiša da je “razblaže”, možete da je namirišete - kazao je on.

Jedan 55-godišnjak, koji živi 18 godina u gradu Savar nedaleko od Dake, kazao je da zagađene vode predstavljaju opasnost po zdravlje njegove porodice.

- Deca se razbole ako ostanu ovde - kazao je on i dodao da njegovo dvoje dece i unuk ne mogu da žive tu upravo zbog vode.

Koliko nas boja “košta”

Modna industrija koristi oko 93 milijarde kubnih metara vode godišnje, a to je dovoljno da se napuni čak 37 miliona olimpijskih bazena, tvrdi Fondacija Elen Mekartur.

Prilikom konačne obrade tkanine, posle bojenja, koriste se razne hemikalije i velike količine vode kako bi se osigurala postojanost boje, odnosno da se odeća ne ispira lako.

Da bi se napravio jedan par teksas farmerki, potrebno je oko 7.500 litara vode od sirovog proizvoda do konačnog izgleda, navodi se u podacima Ujedinjenih nacija. Da bi se zadržala plava voda tog komada odeće, tkanina se u više navrata ubacuje u velike količine sintetičke boje indiga.

Posle farbanja, farmerke se obrađuju i peru u hemikalijama kako bi bile mekše i da bi se postigla željena tekstura.

Sa druge strane, za efekat “izbledelih farmerki”, potrebno je korišćenje dodatnih hemikalija, odnosno kiseline, enzima, izbeljivača i formaldehida.

Video: Lice i naličje progresa i ekologije: Razvijene zemlje e-otpadom truju Afriku

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA