Abortus je i dalje "otvorena rana" u Evropi: Da li će i Hrvatska krenuti putem Poljske?

Poljska je poslednja u nizu evropskih zemalja u kojoj je na snagu stupio strogi zakon koji abortus dozvoljava samo u slučajevima silovanja, incesta ili kada je život majke u opasnosti

  • 48
Zakon o abortusu u Evropi, protesti Ilustracija: Nikola Jovanović Foto: Shutterstock

Iako živimo u 21. veku u kom bi svaki čovek trebalo da ima pravo na izbor, jedna stvar i dalje izaziva polemiku širom sveta - abortus.

Poljska je poslednja u nizu evropskih zemalja u kojoj je na snagu stupio strogi zakon koji abortus dozvoljava samo u slučajevima silovanja, incesta ili kada je život majke u opasnosti. Sa druge strane, i hrvatski suverenisti počeli su da u parlamentu prikupljaju potpise kako bi se na dnevni red stavio rigorozni Predlog zakona o zaštiti života.

Taj pomenuti zakon definiše da ljudski rod počinje u trenutku začeća i on bi praktično zabranio pobačaj osim u slučajevima kada je ugrožen život trudnice.

Poslanik Hrvoje Zekanović (HRAST) rekao je da je predlog tog zakona "u skladu sa naučnim pristupom i hršćanskim učenjem i da u potpunosti štiti život".

Svojim saborskim kolegama je, prenosi zagrebački Jutarnji list, poručio da je "ovo prilika za sve one koji se nazivaju demohršćanima da dokažu da su zaista spremni da štite ljudski život od trenutka njegovog začeća".

Podseća se da je aktuelni zakon na snazi od 1978. godine, zbog čega je Ustavni sud 2017. godine naložio Saboru da u roku od dve godine donese novi, ali to HDZ-ova vlada nije napravila, jer, prema mišljenju suverenista, "nema snage da otvoreno kaže šta misli o poačaju i nasilnom prekidu mladih života".

Inače, Zekanović je na Tviteru objavio anketu u kojoj je pitao korisnike da li su za zaštitu živoza od začeća. Ponudio je odgovore "DA, ja sam za život" i "NE, ja sam za abortus".

Odgovorilo je preko 3.000 korisnika, a većina je klinknula na drugu opciju, odnosno da podržava abortus. Ipak, postoje oni koji su mu na tu anketu i odgovorili "da niko nije za abortus, već za ženino pravo na izbor".

Sporni zakon u Poljskoj

Poljaci od prošle srede ponovo izlaze na ulice zbog toga što je sporni zakon stupio na snagu. Po njemu, abortus nije dozovoljen čak ni u slučajevima kada je fetus oštećen. I pre nego što on uopšte iznesen kao predlog, Poljska je imala jedan od najstrožih zakona po pitanju abortusa u Evropi.

Međutim, Poljaci nisu izašli na protest samo zbog toga. Bes ne ispoljavaju samo prema sudijama koje su upalile "zeleno svetlo" za ovaj zakon, već i prema vladajućoj stranci "Pravo i pravda" koja de facto kontroliše sud, piše "Euractiv". I poljska crkva takođe je meta protesta.

- Počelo je sa zakonom o abortusu kao podsticajem da se izrazi bes. Sada se tiče svega - rekla je u novembru Klementina Sušanov iz glavnog poljskog ženskog pokreta, ključne organizacije koja stoji iza protesta.

Procenjuje se da oko 100.000 Poljakinja svake godine ide u inostranstvo kako bi obavilo abortus. Obično su to Nemačka i Češka, podaci su UN.

Istovremeno, postoji značajna razlika između legalnih pobačaja u medicinskom orkuženju ili "tajnih, neformalnih", kojih je prema procenama UN između 80.000 i 180.000 godišnje. Poljska vlada tvrdi da je taj broj manji od 10.000.

Inače, Ustavni sud ostavio je u sredu otvorenu mogućnost parlementu da reguliše neke okolnosti obuhvaćene zakonom, piše CNN.

Marek Suski, poslanik vladajuće stranke, rekao je da će se razmotriti uvođenje pravila koja bi mogla da omoguće izuzeće najekstremnijih deformacija fetusa.

- U slučajevima kada fetus nema lobanju ili nema šanse da živi van materice, trebalo bi da postoji izbor. Radićemo na ovome - rekao je on.

Šta je sa ostatakom Evrope?

Kada je reč o zemljama Evropske unije, situacija oko abortusa se gotovo razlikuje od države do države. Zakoni se kreću od potpune zabrane, do dozvole u određenim uslovima, pa do toga da se ženama daje potpuna sloboda u odlučivanju da li žele abortus ili ne.

Malta trenutno ima najstroži zakon o abortusu u Evropskoj uniji. Ženi koja na ovom ostrvu prekine trudnoću preti kazna do tri godine zatvora, čak i ukoliko je ostala trudna silovanjem ili ukoliko joj trudnoća urgožava život. Maltu 98 odsto čini katoličko stanovništvo i čak je razvod bio ilegalan do referenduma održanog 2011. godine.

Kako navodi BBC, procenjuje se da između 300 i 400 žena svake godine ode u inostrantvo kako bi tamo imalo abortus, uglavnom u Britaniju. Međutim, godina pandemije je zabranila putovanja, a sve više žena se okrenulo pilulama za prekid trudnoće koje naručuju iz inostranstva.

Stroge zakone imaju i Andora i San Marino. U Andori je abortus dozvoljen samo u slučaju kada je život majke ugrožen. Što je slučaj i sa San Marinom. Države kao što su Irska i Kipar dozvolile su abortus samo u određenim uslovima.

Irska, gde Katolička crkva ima ja snažan uticaj na procenu moralnih pitanja, kao i na politiku i zakonodavstvo, imala je jednu od najstrožih zabrana u EU, prema kojoj su žene mogle da se suoče sa kaznom od 14 godina zatvora ako prekinu trudnoću.

Dugotrajna rasparava u Irskoj dovela je do referenduma, što je na kraju rezultiralo i ukidanjem pravila 2018. godine. Na javno mnenje dodatno je uticao narušeni ugled Katoličke crkve zbog slučajeva zlostavljanja i postupanja s njima.

Poljska abortus protest Foto: Tanjug/AP

Prema novim pravilima, abortus u zemlji je postao legalan ako se izvodi u prvih 12 nedelja trudnoće. Posle ovog perioda dozvoljen je u slučajevima kada su život ili zdravlje žene ugroženi ili ako postoji mogućnost fatalne abnormalnosti fetusa.

Dalje na istoku, kontinent postaje polarizovaniji. Zemlje centralne i istočne Evrope videle su višestruke pokušaje smanjenja zakonskih prava žena na abortus ili uvođenja novih barijera.

Slovački parlament je prošle godine glasao protiv predloženih organičenja zbog kojih bi žene trebalo da čekaju 96 sati pre pobačaja, zabranio bi klinikama "oglašavanje" usluga i zatražio od žena da opravdaju razloge zbog kojih traže abortus. To je bio samo jedan od nekoliko zakona koji predlaže ograničenja koji su odbijeni u slovačkom parlamentu 2019. i 2020. godine.

Holandija je jedna od najliberalnijih zapadnoevropskih zemalja sa rokom od 24 nedelje. Nakon razgovora sa lekarom, žena mora da sačeka pet dana "da promisli" pre nego što ode u kliniku.

Većina zemalja EU dozvoljava prekid trudnoće na zahtev do 10 ili 14 nedelja trudnoće, uključujući Francusku, Belgiju, Dansku i Grčku. Rok se pomera za slučajeve silovanja ili oštećenja fetusa, ali širenje informacija ili oglašavanje od strane pružalaca usluga je zabranjeno ili regulisano.

Iako Portugal ima slične rokove, pooštrio je svoje zakone i na druge načine, zahtevajući od žena za prvo odu na savetovanje i da same plate zahvat.

Inače, prema podacima Eurostata, više od polovina članica EU doživelo je postepeni pad broja abortusa tokom poslednje decenije. U slučaju Velike Britanije, Francuske i Nemačke, koje imaju najviše pobačaja u apsolutnom iznosu, brojke su ostale relativno stabilne, ali su dosegle 622.480 2018. godine samo u ove četiri zemlje, a Francuska je prednjačila.

Međutim, liberalizacija pobačaja ponovo se dovodi u pitanje u mnogim katoličkim zemljama u Evropi, a novi restriktivni poljski zakon uzor su kontervativnim strankama u Slovačkoj, Italiji, Španiji ili Hrvatskoj.

Podsetimo, nakon usvajanja zakona o zabrani abortusa, i žene u Srbiji su se na društvenim mrežama solidarisale sa Ženama iz Poljske. 

Video: Sukobi na protestima u Poljskoj, više uhapšenih

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • stasa

    2. februar 2021 | 23:42

    sta vernika briga sta ja radim sa svojim telom i dal cu u pakao.eto bas hocu . a vi gledajte svoj posao i svoje dvoriste , ne tudje.

  • Nemanja

    2. februar 2021 | 22:36

    Зашто чупаш младо воће, зашто не даш да се родим, када остариш ко ће по том свету да те води. Зар од мене имаш штете, зар не чујеш моје крике, ја сам мајко твоје дете, ја сам слика твоје слике. Човек тежи својој слици, за опстанак бој се бије, не знаш да су на клиници убијене три Србије. Видиш ме на ултразвуку, ломе кости и прстиће, главу, груди, ногу, руку, убијају живо биће.  Ја сам мајко Божје дело, ја сам мајко клица света, мој кревет је твоје тело, моја кућа је планета. И кад једном будеш сама, неће цвеће да ти цвета, сећаћеш се у сузама нерођеног свог детета. Тада мајко бићу птица, мртвом руком миловаћу сузе с’ твог светлог лица и од туге заплакаћу. Убила си мајко мила много славних великана, место њих из твог крила изникла је сува грана. На капији раја стоји да је дете сунце света, у космосу не постоји ништа лепше од детета.

  • Acko

    2. februar 2021 | 22:32

    Podrzavam skroz zabranu abortusa. Dete je od Boga, i greota je nekome cak ne dati ni sansu za zivot.Koliko naucnika,sportista, dobrih ljudi je abortirano. Neka se zapitaju te majke sta da su njihovi roditelji njih abortirali? Osim naravno u slucajevima incesta,silovanja ili ostecenja fetusa.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA