≫ 

"Gledam te u oči, duše nemaš": Kakva je Bajdenova istorija sa Rusima, a pogotovo sa Putinom

Bajden se za života sreo sa najmanje tri sovjetska lidera i dvojicom ruskih predsednika

  • 1
Džo Bajden, Ženeva, Švajcarska Foto: Tanjug/AP

Predsednik SAD Džo Bajden danas će se sastati oči u oči sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom. Bajdenovo "iskustvo sa Rusijom" dugo je gotovo četiri decenije, dok je službovao u državnim kancelarijama pod palicom sedam različitih predsednika, a sad je on sam na čelu države.

Bajden se za života sreo sa najmanje tri sovjetska lidera i dvojicom ruskih predsednika.

Osim u prvim pregovorima o ograničenju strateškog naoružanja (SALT-I), Bajden je igrao brojne ključne uloge u gotovo svakom sporazumu o oružju između dve nuklearne sile u poslednjih 50 godina.

Prethodni put se sastao sa Putinom kada je bio potpredsednik SAD, a Vladimir premijer Rusije. Ovog puta Bajden će se sa Putinom sastati kao njemu ravan, a ne kao izaslanik drugog predsednika.

Ova nedelja biće prvi veliki test koliko Bajdenovo bogato političko iskustvo može da posluži u trenutku kada su odnosi SAD i Rusije na najnižem mogućem nivou od Hladnog rata.

Šta bi Bajdenovo višedecenijsko iskustvo moglo da govori o njegovom pristupu današnjim pregovorima? I kao senator i kao potpredsednik, više puta je "bacan u vatru" i slat u Rusiju kao diplomata od poverenja. Iako ne uvek uspešan, igrao je glavnu ulogu u oblikovanju spoljne politike SAD, prenosi CNN, pogotovo u proširenju NATO i pregovorima i ratifikaciji sporazuma o oružju.

Kakvo iskustvo to Bajden ima sa Rusima?

​​Već prve godine kako je postao senator, Bajden je otputovao u Moskvu. Dve godine kasnije, 1975, postao je član Komiteta za međunarodne odnose. Predsednik Džimi Karter ga 1979. pita da predvodi delegaciju Senata u SSSR i moli ga da ubedi druge senatore da prihvate SALT 2 sporazum (o ograničeju broja lansera).

Taj sporazum su Karter i Brežnjev potpisali u junu te godine, ali je njegova ratifikacija teško prošla u Senatu. Bajden se potom susreo sa Brežnjevim, premijerom Aleksejem Kosiginom i ministrom odbrane Dmitrijem Ustinovim.

- Mislim da su izgledi za razvoj rusko-američkih odnosa dobri. Ali, da budemo iskreni, bitno je prvo da donesemo sporazum SALT-II, koji će ih poboljšati - rekao je Bajden u intervjuu za rusku televiziju.

U decembru te godine Sovjetski Savez je napao Avganistan. Karter je na to odgovorio tako što je SALT-II u januaru 1980. godine povukao iz Senata.

U maju 1982. predsednik Ronald Regan je na Dan sećanja najavio da će pregovori o novom sporazumu o oružju (START) između SAD i SSSR početi u junu u Ženevi.

Međutim, pregovori nisu bili slavni. U februaru 1984. kada je sve krenulo niz vodu, Bajden i republikanski senator Vilijam Kone otputovali su u Moskvu kako bi, navodno, odneli privatnu poruku od Regana o "novom pristupu kontroli oružja", pisao je Washington post.

Regan je kasnije pisao u svom dnevniku da su "njih dvojica otišli u Rusiju i da su baš bili predati zadatku".

- Nadam se da bar jedan od njih (Bajden) ne veruje da sam iskren o ovome - pisao je Regan.

Povratak u Rusiju

U januaru 1988. Bajden je došao u Rusiju u još jednu zvaničnu posetu. Ovog puta da razgovara o odobrenju nuklearnog sporazuma u Senatu, koji su već potpisali Regan i sovjetski generalni sekretar Mihail Gorbačov.

U maju iste godine sporazum je odobren u Senatu, a predsednik Donald Tramp će Ameriku povući iz tog sporazuma u avgustu 2019. godine.

Ronald Regan i Mihail Gorbačov, Ženeva Foto: Wikimedia/White House Photographic Collection

U julu 1991. sporazum START I potpisali su predsednik Džordž Buš i Gorbačov. Par meseci kasnije, u oktobru, Bajden koji je već šef odeljenja za evropske poslove pri Komitetu za međunarodne odnose, predsedava saslušanjima o konsolidaciji slobodnog tržišta u Sovjetskom Savezu. Na završnom ročištu je rekao:

- Nažalost, možda ignorišemo ili bar odustajemo od mogućnosti da energičnije podstičemo ekonomsku stabilnost, a ako propustimo tu priliku, onda svi propuštamo šansu za uspostavljanje novih, prijateljskih i mirnih država u onome što nazivamo SSSR. Zbog toga se brinem da ću možda za 30 godina da govorim unucima ono što mi je otac rekao kad je pričao priče o Vajmarskoj republici i kako su Nemci demokratiju povezali sa ekonomskim haosom. Ako moram da ispričam tu priču, za koju se nadam da ne moram, u najmanju ruku želim da kažem da su Sjedinjene Države učinile sve što su mogle da pomognu ovom velikom pokušaju izgradnje demokratije - rekao je Bajden.

Par meseci kasnije, u decembru, Sovjetski savez se raspao.​

Novi sporazum

U junu 1992. godine, pre nego što je START I odobren u Senatu, Buš i ruski predsednik Boris Jeljcin potpisali su memorandum o razumevanju o novom START-u, odnosno START II.

Bajden je hvalio ovaj dogovor: "Predsednik je postigao najbolji sporazum u istoriji kontrole naoružanja".

Mesec dana kasnije komitet u Senatu odobrio je START I, nakon što je Bajden dodao poglavlje koje obavezuje obe zemlje da pregovaraju o monitoringu bojevih glava u START II.

Senat je potom u oktobru u potpunosti odobrio START I.

Četiri godine kasnije odobren je i START II u Senatu, a ruski parlament je sporazum odobrio tek u aprilu 2000. godine. U januaru 1997. Bajden je avanzovao u Komitetu za međunarodne odnose.

U julu iste godine NATO je pozvao Mađarsku, Poljsku i Češku da se pridruže alijansi na samitu u Madridu. To je zahtevalo saglasnost svih članica saveza. Bajden je zagovarao proširenje NATO u Senatu cele godine. Tokom sednica u oktobru tvrdio je da širenje NATO ka istoku Rusija neće videti kao pretnju.

Širenje NATO

Senat je 30. aprila 1998. odobrio širenje NATO i priključivanje Poljske, Mađarske i Češke, prve bivše partnere Istočnog bloka da se pridruži alijansi nakon pada Gvozdene zavese.

Bajden i senator Hes Helms iz Severne Karoline opisale su proširenje NATO kao jedno od najvažnijih spoljnopolitičkih pitanja pred Senatom još od kraja Hladnog rata.

U martu naredne godine, desetak dana uoči bombardovanja SR Jugoslavije, Mađarska, Poljska i Češka su i zvanično pristupile NATO.

U januaru 2001. Bajden je postao predsedavajući Komiteta, ali ga je Helms zamenio već narednog meseca. Bajden je još jednom došao na tu poziciju u junu, pa sve do 2003, a potom od 2007. do 2009. godine.

Iste godine nastaju novi problemi. Predsednik Džordž Buš najavio je da će se SAD povući iz sporazuma o balističkim projektilima, a Rusije je odgovorila tako što se povukla iz START II pre nego što je i stupio na snagu.

U maju iste godine su Buš i tadašnji predsednik Rusije Vladimir Putin potpisali SORT, poznatiji kao Moskovski sporazum, a čiji cilj je da obe zemlje za dve trećine umanje nuklearno naoružavanje do 2012. godine.

Vladimir Putin Foto: Tanjug/AP

U julu je pred Senatom Bajden ispričao šta mu je Buš rekao nakon što je sa Putinom potpisao dokument.

- Aplaudirao sam predsedniku na njegovom partnerstvu sa Putinom i njegovoj volji da ozvaniči ovaj obavezujući sporazum, što smo senator Helms i ja podržavali... I dok smo stajali na bini, a predsednik prilazio nakon potpisivanja, Buš je zgrabio moju ruku i rekao: "Eto, dobio si svoj sporazum, sad si mi dužan". To je razlog što je on ne samo dobar predsednik, nego i odličan političar - rekao je Bajden.

U junu 2003. SORT je stupio na snagu.

Pet godina kasnije, u avgustu 2008. Rusija je ušla u sukob sa Gruzijom. Situacija je bila toliko ozbiljna da je Buš u jednom trenutku pretio vojnom intervencijom...

Naredne godine Bajden je već bio potpredsednik SAD. Tada je kao deo Obaminog tima u Minhenu pozivao na bolje odnose sa Rusijom.

- Vreme je da se pritisne reset dugme - govorio je.

Sledeće godine su Obama i tadašnji predsednik Rusije Dmitrij Medvedev potpisali novi strateški sporazum o naoružanju, dve nedelje nakon što je najavljen. Ovaj sporazum zamenio je SORT.

Tada je Obama pozvao Senat da odobri sporazum uz opasku da je "potpredsedniku Bajdenu rekao da se fokusira na ovaj zadatak danonoćno, dok sve ne bude završeno".

Bajden je očigledno odradio svoje, pošto je u decembru novi sporazum odobren u Senatu.

"Gledam te u oči, duše nemaš"

U martu naredne godine Bajden je ponovo bio u zvaničnoj poseti Rusiji, pokušavajući da ojača ekonomske veze dve zemlje. Tada se sreo sa predsednikom Medvedevim i premijerom Vladimirom Putinom.

Kada je ugledao Putina, Bajden nije birao reči.

- Gospodine premijeru, gledam Vas u oči i mislim da duše nemate - rekao je Bajden pokušavajući da opovrgne reči Džordža Buša koji je nakon sastanka 2001. godine rekao da je u Putinovim očima video njegovu dušu.

- Razumemo se - odgovorio je Putin.

Joe Biden, Džo Bajden, Vladimir Putin, 2011 Susret Bajdena i Putina 2011. godine Foto: Tanjug/AP

Odnosi SAD i Rusije su krenuli da pucaju nakon aneksije Krima. Bajden se zalagao za vojnu i finansijsku podršku Ukrajini. Tokom 2014. više puta je putovao u posetu toj zemlji i nagovarao evropske države da podrže Ukrajinu, a ne Rusiju.

Naredne godine Bajden je opet bio na Minhenskoj konferenciji i zagovara razvoj demokratije u Ukrajini, ističući da su se "na terenu stvari promenila od 2009. kada je poslednji put govorio na konferenciji".

- Amerika i Evropa su pred testom. Putin mora da shvati da, kako se on promenio, tako se promenio i naš fokus. Prešli smo sa resetovanja ovog važnog odnosa na ponovno uspostavljanje temeljnih principa na kojima počivaju evropska sloboda i stabilnost. I opet ću ponoviti: neokrnjene granice, bez sfera uticaja, suvereno pravo da izaberete svoje saveze. Ne mogu to da ponovim dovoljno često - rekao je Bajden.

Krajem 2015. otputovao je u Kijev, gde je tokom obraćanja poslanicima u Parlamentu hvalio Ukrajince što se i dalje bore protiv pro-ruskih snaga i upozorava da moraju da reše problem korupcije u državnom sistemu.

Šta je pričao pre izbora?

Bajden je u intervjuu uoči izbora u SAD rekao da je najveća pretnja za Ameriku, u smislu bezbednosti i saveza - Rusija.

Podsetimo, Putinu je trebalo gotovo mesec dana da Bajdenu čestita na izbornoj pobedi.

U februaru ove godine dvojica predsednika su postigla dogovor da produže novi START na pet godina, a već sledećeg meseca Bajdenova administacija je uvela sankcije Rusiji kao odgovor na trovanje i hapšenje ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog.

Nakon toga je usledila i čuvena Bajdenova izjava da "smatra da je Putin ubica".

U aprilu je Rusija opet optužena da se mešala u predsedničke izbore u SAD, te su dodatno pooštrene sankcije, a proterano je i deset ruskih diplomata. Zauzvrat je Putin proterao i deset američkih diplomata.

Usledile su napete sedmice, tokom kojih se spekulisalo da li dvojica lidera mogu da se sastanu i razgovaraju o svemu. U maju je potvrđeno da će se Bajden i Putin sastati "oči u oči" u Ženevi.

Sastanak bi trebalo da počne danas oko 13 časova u vili La Granž. Kakav će biti ishod pregovora, ostaje da se vidi.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • +++BG

    16. jun 2021 | 14:33

    OVAJ SENILNI POLUMRTVI COVEK NE ZNA NI DE JE DOSAO,A KAMOLI STA TREBA DA KAZE,SAMO DA JOS NE PADNE ISPRED PUTINA,NA KOLENA PO MOGUCSTVU!!!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA