Ovako će izgledati naša podvodna budućnost: Fotografija Pule zabrinjava

Istraživači su na fotografijama prikazali dramatičan vizuelni kontrast između sveta - kakvog ga danas poznajemo i naše podvodne budućnosti, ako se planeta zagreva za tri stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa

  • 1
Klimatske promene, svetske gradjevine, znamenitosti, poplave Ilustracija: Nikola Jovanović Foto: Pixabay

Planeta se brzo zagreva, što dovodi do istorijskih suša, smrtonosnih poplava i neobičnog otapanja na Arktiku. To takođe uzrokuje stalni porast nivoa mora, za koji naučnici kažu da će se nastaviti decenijama.

Nova studija Climate Central, neprofitne istraživačke grupe, pokazuje da će oko 50 velikih obalskih gradova morati da sprovede "mere bez presedana" za prilagođavanje, kako bi sprečili da rastuća mora progutaju njihova najnaseljenija područja.

Analiza je urađena u saradnji sa istraživačima sa Univerziteta Prinston i Potsdam Instituta za istraživanje uticaja na klimu u Nemačkoj.

Na fotografijama je prikazan dramatičan vizuelni kontrast između sveta - kakvog ga danas poznajemo i naše podvodne budućnosti, ako se planeta zagreva za tri stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa.

Klimatski naučnici su u avgustu rekli da je svet već oko 1,2 stepena Celzijusa topliji nego u predindustrijskom nivou. Oni kažu da bi temperature trebalo da ostanu ispod 1,5 stepeni - kritični prag kako bi se izbegli najteži uticaji klimatske krize.

Ali čak i u najoptimističnijem scenariju, gde globalne emisije gasova sa efektom staklene bašte danas počinju da opadaju i smanjene su na neto nulu do 2050. godine, globalna temperatura će i dalje dostići vrhunac iznad praga od 1,5 stepeni pre nego što padne.

U manje optimističnom scenariju, gde emisije nastavljaju da rastu posle 2050, planeta bi mogla da dostigne tri stepena do 2060-ih ili 2070-ih, a okeani će nastaviti da rastu decenijama nakon toga pre nego što dostignu vrhunske nivoe.

- Današnji izbori će odrediti naš put - rekao je Bendžamin Štraus, naučnik iz Climate Central i vodeći autor studije.

Istraživači iz Climate Central-a koristili su globalne podatke o nadmorskoj visini i broju stanovnika za analizu delova sveta koji će biti najugroženiji od porasta nivoa mora, koji su obično koncentrisani u azijsko-pacifičkom regionu.

Male ostrvske nacije su u riziku od "skoro totalnog gubitka" zemlje, kaže se u izveštaju, a osam od top 10 područja nalazi se u Aziji. Oko 600 miliona ljudi izloženo je poplavama prema scenariju zagrevanja od tri stepena, prenosi CNN.

Kina, Indija, Vijetnam i Indonezija su u top pet zemalja koje su najugroženije za dugoročno povećanje nivoa mora. Istraživači primećuju da su to i zemlje koje su poslednjih godina dodale dodatne kapacitete za sagorevanje uglja.

Ako planeta dostigne tri stepena, Climate Central kaže da će oko 43 miliona ljudi u Kini živeti na zemlji za koju se predviđa da će biti ispod nivoa plime do 2100, sa 200 miliona ljudi koji žive u područjima sa rizikom od porasta nivoa mora na duži rok.

Sa svakim delićem stepena zagrevanja, posledice klimatskih promena se pogoršavaju. Čak i sa ograničavanjem zagrevanja na 1,5 stepeni, naučnici kažu da će ekstremne vremenske prilike koje je svet doživeo ovog leta postajati sve ozbiljnije i učestalije.

Iznad 1,5 stepeni, klimatski sistem bi mogao da počne da izgleda neprepoznatljivo.

Prema ovom izveštaju, oko 385 miliona ljudi trenutno živi na zemljištu koje će na kraju poplaviti plima, čak i ako se smanje emisije gasova staklene bašte.

Ukoliko je zagrevanje ograničeno na 1,5 stepeni, porast nivoa mora će pogoditi zemljište na kojem danas živi 510 miliona ljudi.

Ako planeta dostigne tri stepena, plima bi mogla da zahvati kopno na kojem živi više od 800 miliona ljudi, otkriva studija.

Autori u izveštaju napominju da je ključno upozorenje u njihovoj proceni nedostatak globalnih podataka o postojećoj odbrani priobalja, kao što su nasipi i morski zidovi, kako bi se u potpunosti projektovala izloženost rastućim morima.

Bez obzira na to, oni priznaju da će zbog uticaja koji su danas viđeni sa nedavnim poplavama i olujnim udarima, gradovi verovatno obnoviti infrastrukturu kako bi izbegli pogoršanje uticaja.

Međutim, to zahteva novac, i dok bogate nacije kao što su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo mogu da priušte ove mere, nacije sa manjim primanjima će biti ostavljene na cedilu.

Tokom prve dve nedelje novembra, svetski lideri će se okupiti u Glazgovu u Škotskoj gde će razgovarati o klimatskim promenama i daljem ograničavanju emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Ukoliko se ne preduzmu hrabre i brze akcije, ekstremni vremenski događaji i porast nivoa mora podstaknut klimatskim promenama sve će više ispunjavati budućnost Zemlje. Naučnici kažu da planeti ponestaje vremena da izbegne ove najgore moguće scenarije.

Video: Nezapamćene poplave u Nemačkoj nose kuće i stabla, automobili se naziru

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA