≫ 

Naučnik, koji je prvi sekvencirao omikron, brine koliko se brzo menja

Kada je Mojo prvo senkvencirao uzorak, koji je uzet 11. novembra od stranog diplomate koji je putovao u Bocvanu, soj je najviše ličio na B.1.1.263, odnosno soj koji je prvo detektovan u aprilu 2020. godine

  • 3
Omikron soj, korona virus, kovid 19 Foto: Shutterstock

Brzina kojom se čini da je varijanta omikrona akumulirala svoj neobičan obrazac mutacija je zabrinjavajuća, kaže Sikulile Mojo, naučnik koji je prvi otkrio novi soj, koji se brzo proširio širom sveta.

Brzina mutacija takođe dovodi do pitanja o tome kako je soj evoluirao i stvara zagonetku koliko varijanta može biti prenosiva.

Mojo, direktor Harvardove HIV referentne laboratorije u Bocvani, rekao je virusi ne akumuliraju mutacije u jednom koraku. S obzirom na globalni nedostatak adekvatnog sekvenciranja koronavirusa, veoma je teško shvatiti koliko se rano razvila varijanta omikrona.

- I dalje pokušavamo da shvatimo kako je toliko mutacija u omikronu za tako kratko vreme. Ako pogledate prethodne sojeve, poput alfe i bete, videćete da su se mutacije desile vremenom - objašnjava Mojo, prenosi Bloomberg.

Jedna od teorija jeste da se soj razvio kod imuno-kompromitovane osnove, koja je "skladištila" virus mnogo duže nego što je to inače slučaj. Ipak, Mojo ističe da za ovo ne postoje dokazi. Druga teorija se ispituje jeste da li je virus mogao da se prenese sa čoveka na životinjskog domaćina, da se relativno brzo prilagodi tom domaćinu, i zatim da se vrati u čoveka.

Kada je Mojo prvo senkvencirao uzorak, koji je uzet 11. novembra od stranog diplomate koji je putovao u Bocvanu, soj je najviše ličio na B.1.1.263, odnosno soj koji je prvo detektovan u aprilu 2020. godine.

Kada je bliže ispitao B.1.1.263 video je da soj ima mnogo manje mutacija i zaključio da ne gleda u istu. Nakon što je zatražio više informacija iz zdravstvenog sektora Bocvane o pozitivnima, Mojo i njegov tim su svoja otrkića uneli u međunarodnu bazu podataka 23. novembra. Nekoliko sati kasnije, drugi tim iz Južne Afrike, prijavio je slično otkriće, a potom i jedna grupa iz Honkonga, koja je dala podatke o parcijalnom genomu.

Sa ogromnim brojem promena omikrona, Mojo je u početku mislio da će ovo biti slab virus. Umesto toga, činilo se da je u stanju da se brzo replicira i izbegne delove imunog sistema, uzrokujući veći rizik od ponovne infekcije.

U Južnoj Africi broj dnevno obolelih od kovida-19 učetvorostručio se od utorka, otkako se novi soj proširio širom zemlje, i pokazao koliko je ova varijanta zaraznija.

- Nadamo se da će još podataka stići, da će se ljudi otići do zamrzivača i početi da vade stare uzorke - kaže Mojo.

Neki naučnici su to već uradili i ustanovili da je "omikronska loza" počela da kruži još u oktobru.

Jedan od pitanja na koje naučnici sada pokušavaju da daju odgovor jeste koliko su vakcine efikanse protiv omikron varijante. Odgovor bismo mogli da čujemo već u narednim nedeljama.

Video: Da li omikron virus preti Srbiji? Kisić-Tepavčević pojasnila o kakvom virusu se radi

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA