≫ 

Sve o krizi o kojoj govori ceo svet: Zbog čega vlada nervoza na granici Rusije i Ukrajine?

Pregovori ruskih, američkih, evropskih i ukrajinskih zvaničnika neprestano traju, ali ako se prate mediji rat samo što nije počeo

  • 9

Trenutna kriza u Ukrajini brine čitav svet, a svi sa pažnjom prate izjave i poteze ključnih igrača.

Konflikti u Ukrajini počeli su 2013. izbijanjem protesta u Kijevu. Taj događaj bio je kruna višedecenijskih trvenja u bivšoj sovjetskoj republici, gde je jedna strana bila za odlučno približavanje Zapadu, a druga za zadržavanje bliskih veza sa Rusijom.

Na ovaj osnosvni sukob nadovezale su se kulturološke, socijalne, ekonomske i geopolitičke razlike ukrajinskog društva. Kriza energenata, nestabilnosti u Evropskoj uniji i Americi samo su učinile da obe strane imaju mnogo mogućnosti da zadaju nevidljive udarce i tako osiguraju kontrolu nad strateški važnom teritorijom.

Video: Trenutak presretanja ukrajinskih vojnih brodova u Crnom moru

Analitičar kanadske televizije "CTV News" Tom Jun podseća da su sukobi i napetosti postepeno prestajali posle 2014. kada je Krim na referendumu proglasio pripajanje Rusiji, i kada se okončao otvoreni sukob u Donbasu 5. septembra te godine sporazumom iz Minska.

Sve do 2019. prema kanadskom analitičaru stvari su tekle mirno, a u jesen te godine, u sklopu kampanje za predsedničke izbora u SAD, Donald Tramp je pokušao da izvrši pritisak na vladu u Kijevu kako bi pokazao umešanost protivkandidata Džoa Bajdena u korupciju.

Relativan mir trajao je do novembra prošle godine kada su satelitski snimci pokazali da Rusija gomila svoje trupe na sopstvenoj teritoriji ali uz granicu sa Ukrajinom i njenim pobunjenim oblastima.

Počela su međusobna optuživanja a mediji su sve do decembra licitirali time da će Rusija izvršiti invaziju Ukrajine za 4 nedelje.

Video konferencija predsednika Rusije i SAD-a od 7. decembra nije doprinela relaksaciji bombastičnih naslova u medijima. Džo Bajden je 2. januara poručio ukrajinskom kolegi Zelenskom da će SAD "odlučno delovati" u slučaju invazije.

U međuvremenu Rusija, zabrinuta zbog širenja NATO-a na istok, je poslala listu zahteva i to je nešto o čemu se pregovara, ali, prema poslednjim navodima iz Kremlja, više nema mnogo prostora za optimizam.

Naime, Moskva dobila pismeni odgovor od SAD na svoje zahteve za uveravanja u vezi sa širenjem NATO-a,  ali prema rečima Sergeja Lavrova, "nije bilo pozitivnog odgovora“ u dokumentu koji je američka strana dostavila nakon višenedeljnih pregovora.

Zvanični Kremlj je saopštio danas da postoji prostor za nastavak dijaloga sa Sjedinjenim Državama, ali da je očigledno da Vašington nije uzeo u obzir glavne bezbednosne zahteve Rusije, zbog čega ne ostaje mnogo prostora za optimizam.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je izjavio da Moskva neće žuriti sa izvlačenjem zaključaka nakon što su SAD juče zvanično odgovorile na njene predloge za preoblikovanje bezbednosnih aranžmana u Evropi.

Opisujući tenzije na kontinentu kao aluzije na Hladni rat, Peskov je rekao da će Moskvi trebati vremena da preispita odgovor SAD, kao i da je u interesu Moskve i Vašingtona da se nastavi dijalog, iako, kako tvrdi, ne ostaje mnogo prostora za optimizam nakon izjava SAD i NATO-a da su glavni zahtevi Rusije neprihvatljivi.

- Na osnovu onoga što su naše kolege juče izjavile o glavnim kategorijama navedenim u tim nacrtima dokumenata, ne možemo reći da su naša razmišljanja uzeta u obzir ili da je pokazana spremnost da se naša zabrinutost uzme u obzir - izjavio je Peskov.

Peskov je podsetio i na izjave američkog državnog sekretara Entonija Blinkena i generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga koji "apsolutno nedvosmisleno odbacuju glavne zabrinutosti koje je iznela Ruska Federacija".

- Predsednik Putin ima sve ove papire. Naravno, potrebno je neko vreme da bi se oni analizirali. Nemojmo žuriti ni sa kakvim zaključcima - poručio je zvaničnik Kremlja.

Napominje i da je neodrživo da se o ograničenjima u razmeštanju raketa srednjeg i kraćeg dometa diskutuje odvojeno od zajedničke bezbednosne arhitekture.

Na pitanje novinara da li postoji potreba za još jednim ličnim razgovorom između predsednika Putina i njegovog američkog kolege Džoa Bajdena, posle razgovora na radnom nivou između ruskih i američkih zvaničnika, Peskov je izjavio da će “predsednici sami odlučiti da li treba da međusobno razgovoraju, i kada će razgovarati ako se odluče za to”.

Video: Da li će doći do incidenata između Rusije i NATO-a iznad Crnog mora?

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Miša

    27. januar 2022 | 14:26

    Ako se ispune želje Zapada, i dođe do rata u ruskom dvorištu, sledi izvesna pobeda Rusije, koja će i na našim prostorima otvoriti mogućnost nove geopolitičke slike.

  • Milos

    27. januar 2022 | 14:18

    Tresla se gora, rodio se mis...

  • ЗБ

    27. januar 2022 | 15:58

    А зашто Русија стационира СВОЈЕ ТРУПЕ НА СВОЈОЈ ТЕРИТОРИЈИ НА ГРАНИЦИ СА УКРЈИНОМ? Да није случајно узрок томе стациониање НАТО трупа на свим границама земаља које се граниче са Русијом? Шта треба Русија да ради ? Да стационира трупе на граници са Кином ?Или да чекају НАТО по кафићима у Москви ?

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA