≫ 

Nakon otmice direktora radnici nuklearke otvorili dušu: "Nema predaje, samo sloboda ili smrt"

Oko 4.000 radnika elektrane je pobeglo. Oni koji su ostali tvrde da su dobijali pretnje o otmici i mučenju, a sve je kulminiralo u petak otmicom direktora fabrike Igora Murašova

  • 7
Sergej, Zaporožje, nuklearna elektrana

Foto: Tanjug/AP

Dok je u maju Sergej Švets, radnik obezbeđenja u nuklearnoj elektrani Zaporožje, sedeo sam u svom stanu u Energodaru koji su okupirali Rusi, ugledao je kako naoružani muškarci idu ulicom. Kada su mu pozvonili na vrata bio je ubeđen da će ga ubiti...

Švets je nekad bio pripadnik ukrajinske vojske i lojalan Kijevu. Znao je da su naoružani ljudi ili došli da ga ubiju, ili da ga muče.

Razmišljao je da snimi oproštajnu poruku za porodicu, koja je pobegla u inostranstvo, ali je na kraju zapalio cigaretu i zgrabio pištolj.

Šestoro ruskih vojnika razvalilo je vrata i zapucalo. Isto je učinio i Sergej. Ranjen u ruku, butinu, uho i stomak, počeo je da gubi svest. Pre nego što se sve zamračilo, čuo je jednog iz grupe kako govori vojnicima da obustave vatru i da pozovu hitnu pomoć.

Švets, koji je preživeo ranjavanje, jedan je od radnika Nuklearne elektrane Zaporožje koji se priseća koliko je strahovao da će ga ruske snage mučiti ili ubiti, nakon što su zauzeli nuklearku.

Ukrajinski zvaničnici tvrde da su Rusi zastrašivali zaposlene da bi ih naterali da rade. Tvrde da su radnike tukli i mučili. I to ne samo da bi nuklearka "opstala", već i da bi kaznila radnika jer su bili odani Kijevu.

Život radnika u nuklearki bio je dobar pre nego što je počela ruska invazija 24. februara ove godine. Mogli su da pruže lep i stabilan život svojoj porodici.

Iako Ukrajina i dalje nosi psihološke ožiljke od najveće svetske nuklearne katastrofe (Černobilj, 1986, prim. aut.), nuklearka Zaprožje, najveća nuklearna elektrana u Evropi sa šest reaktora, zapošljavala je oko 11.000 ljudi, što je Energodar i njegovih 53.000 stanovnika, činilo jednim od najbogatijih gradova u regionu.

Međutim, nakon što su ruske snage okupirale grad početkom godine, nekada lagodan život pretvorio se u košmar, piše AP.

Rusi su "pregazili" NE Zaporožje, koja se nalazi na oko 6 kilometara od Energodara, ali su zadržali ukrajinsko osoblje da njome upravlja.

Sergej, Zaporožje, nuklearna elektrana

Foto: Tanjug/AP

 

I Rusija i Ukrajina su se međusobno optuživale za granatiranje elektrane, koje je oštetilo dalekovode koji su je povezivali sa mrežom, što je podiglo međunarodnu uzbunu za njenu bezbednost. Ukrajinski zvaničnici kažu da su Rusi koristili fabriku kao štit iz kojeg su ispalili granate na obližnje gradove.

Izveštaji o zastrašivanju radnika i otmicama počeli su da pristižu tokom leta.

Rafael Mariano Grosi, direktor Međunarodnog instituta za atomsku energiju (IAEA), rekao je da AP o izveštajima o nasilju između ruskih i ukrajinskih pripadnika osoblja.

Oko 4.000 radnika elektrane je pobeglo. Oni koji su ostali tvrde da su dobijali pretnje o otmici i mučenju, a sve je kulminiralo u petak otmicom direktora fabrike Igora Murašova, koga su ruske snage uhapsile na putu kući sa posla i stavile mu povez preko očiju.

- On je u ponedeljak oslobođen nakon što je bio prinuđen da u kameru da lažan iskaz - tvrdi Petro Kotin, direktor Energoatoma, ukrajinske državne komapnije za nuklearnu energiju.

Kotin je rekao da je Murasov pušten na granici teritorije koju kontroliše Rusija i da je morao da pešači 15 kilometara da bi došao do dela koji drže Ukrajinci.

- Rekao bih da je to bila psihička tortura. Morao je da kaže da su Ukrajinci gađali elektranu, da je ukrajinski špijun, da je u kontaktu sa specijalnim snagama Ukrajine - rekao je Kotin misleći na Murašova.

Proterani gradonačelnik Energodara Dmitro Orlov, koji se čuo sa Murašovim nakon što su ga Rusi pustili na slobodu, rekao je da mu Murašov rekao da je dva dana bio u samici u podrumu, sa džakom navučenim preko glave i lisicama na rukama.

- Ta situacija nije normalna - rekao je Orlov.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski opisao je otmicu Murašova kao "još jednu manifestaciju apsolutno neotkrivenog ruskog terora".

"Tamo su se događale strašne stvari"

- Više od 1.000 ljudi, uključujući i radnike elektrane, oteto je iz Energodara, iako su neki pušteni - procenjuje Orlov  koji je, nakon što je odbio da sarađuje sa Rusima pobegao u Zaporožje, najbliži grad pod kontrolom Ukrajine.

Kotin je procenio da je 100-200 ljudi i dalje oteto.

Orlov kaže da se prva otmica dogodila 19. marta, kada su Rusi zarobili njegovog zamenika Ivana Samodjuka, za kojeg se i dalje ne zna gde je. Nakon toga otmica je bilo sve više.

- U većini slučajeva su otimali ljude sa proukrajinskim stavovima, koji su aktivno učestvovali u poretu otpora - tvrdio on.

Orlov sumnja da su ti ljudi mučeni na više lokacija u Energodaru, čak i u policijskoj stanici, ali i samoj elektrani.

- Strašne stvari se tamo događaju. Ljudi koji su uspeli da izađu kažu da je bilo prženja strujom, silovanja, upucavanja, udaranja. Neki nisu preživeli - rekao je Orlov.

Slične lokacije su videli novinari AP-a u delovima oblasti Harkov, koje su ruske trupe napustile posle ukrajinske kontraofanzive. U gradu Izijum, istraga AP-a otkrila je 10 odvojenih mesta za mučenje.

Radnik u elektrani Andrej Hončaruk preminuo je u bolnici 3. jula, nedugo nakon što su ga Rusi pustili. Bio je pretučen i bez svesti, a navodno samo zato što je odbio da izvršava njihova naređenja, tvrdi Orlov.

Aleksej, radnik koji tvrdi da je bio zadužen za kontrolu turbina i reaktora u elektrani, pobegao je iz Energodara u junu, kada je saznao da ga ruske trupe traže.

- Bilo je psihološki teško. Odete u stanicu i tamo vidite okupatore. Dolazite na posao depresivni. Mnogi radnici u fabrici su "posećivali podrume", i tamo su mučeni - rekao je Aleksej za AP.

On tvrdi da su nikli grobovi u šumama oko grada.

- Svako je shvatio da se nešto strašno dešava. Otimaju ljude jer imaju proukrajinske stavove, ili ako im u telefonu pronađu da su deo neke Telegram grupe. To je bio dovoljan razlog da nekog odvedu - kaže Aleksej.

Drugi radnik, koji je želeo da ostane anoniman iz straha za bezbednost kaže da ga nije bilo strah da bude u fabrici dok su okolo padale bombe, ali da je odlučio da pobegne u septembru, nakon što su mu kolege pritvarane. Kaže da su Rusi dva puta bili u njegovoj kući otkako je otišao i da nije mogao ni da podnese pomisao da bi neko mogao da ga muči.

Poslednji reaktor elektrane je ugašen u septembru kako bi se zaštitio od katastrofe od stalnog granatiranja koje je prekinulo pouzdano spoljno napajanje potrebno za hlađenje i druge sigurnosne sisteme.

Kotin je rekao da bi kompanija mogla ponovo da pokrene dva reaktora za nekoliko dana kako bi zaštitila sigurnosne instalacije kako se približava zima i temperature padaju.

Međutim, elektrana je u delu Ukrajine koji je Rusija anektirala. Sada je sudbina nuklearke neizvesna.

Kotin je ponovo pozvao da se oko fabrike oformi demilitarizovana zona.

"Sloboda ili smrt"

Za Sergeja, čiji je stan pretresen 23. maja, bilo je samo pitanje vremena kada će Rusi doći po njega tokom okupacije Energodara, rekao je on.

Prijavio se da služi u snagama teritorijalne odbrane Ukrajine ubrzo nakon invazije i poslao je svoju ženu i druge rođake u inostranstvo radi bezbednosti.

Rekao je da su ruske snage koje su ga upucale pozvale hitnu pomoć "da bi mogao da umre u bolnici“.

Doktori su mu u početku davali 5 odsto šanse da preživi nakon što je izgubio skoro dve trećine krvi. Ali nakon nekoliko operacija, bio je dovoljno zdrav da u julu napusti Energodar i dođe da živi u Zaporožju.

Na desnoj ruci on sad ima protezu. Dok tiho uzdiše zbog bolova, kaže da jedino žali što sad kao invalid ne može da se bori.

- Ja sam potomak Zaporoških kozaka - rekao je on, misleći na svoje pretke koji su živeli na teritoriji Ukrajine od 15. do 18. veka i branili je od osvajača.

- Za njih nije postojala takva stvar kao što je predaja - samo sloboda ili smrt. Zašto bih želeo takav život ako nemam svoju slobodu? - pita Sergej.

Video: Rupe na krovovima, okolo dim: Satelitski snimci otkrivaju kako izgleda nuklearna elektrana Zaporožje

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA