OVAKO SE MANIPULIŠE MASAMA: Pet načina kako se uz pomoć medija vlade igraju s našim mozgovima!

Vlasti sve više koriste internet, društvene mreže i aplikacije kako bi manipulisali i kontrolisali građane

  • 4

U eri interneta građani mogu da putem svojih telefona ili računara izraze svoj stav i puste ga u etar, kao i da se putem interneta organizuju protiv vlasti. U nekim zemljama vlasti nastoje da cenzurišu građane, pa se tako ograničava pristup internetu, cenzurišu se informacije... Međutim, ima i onih koje moderna sredstva komunikacije okreću u svoju korist.

Kad Rusi pišu članke na Vikipediji

Prema raznim navodima, Rusi su tokom proteklih deset godina napravili preko 7.000 izmena na raznim člancima na Vikipediji na ruskom, a jedan od novijih slučajeva jeste članak o malezijskom avionu MH17. Nakon što je ovaj avion oboren, počele su da se pojavljuju razne teorije o tome ko je odgovoran za ovu tragediju.

Foto: AP/Tanjug Foto: AP/Tanjug

Prema brojnim izvorima, najverovatnije su bile umešane proruske snage u Ukrajini, a Rusi su zatim počeli da objavljuju druge teorije zavere - da je to zapravo nestali avion MH370 ili da su putnici u avionu već bili mrtvi. Ruski zvaničnici su išli toliko daleko da su menjali članke na Vikipediji o ovoj tragediji. Prema njihovim izmenama koje su usledile samo dan posle nesreće, krivac za ovu tragediju su ukrajinske snage.

Međutim, istraga je pokazala da je ova prepravka došla sa IP adrese koja pripada ruskoj vladi.

Upravo ste registrovani kao učesnik u pobuni

U januaru 2014. godine tadašnji ukrajinski predsednik Viktor Janukovič naišao je na oštri otpor opozicije, a ono što je počelo kao mirne demontsracije, preraslo je u žestoke obračune opozicije i policije. Kada su građani izašli na ulice, dobili su sledeću poruku:

Foto: Tanjug / AP Foto: Tanjug / AP

"Dragi pretplatniče, upravo ste registrovani kao učesnik u masovnoj pobuni."

Tri mobilna operatera su kasnije svedočila da su koristili "piratski" predajnik kako bi ovu poruku poslali građanima. Cilj ove poruke je pokušaj psihološkog pritiska.

Aplikacija Islamske države

Islamska država je osmislila ogromnu propagandu na društvenim mrežama, sa sve snimcima i fotografijama čiji je cilj bio animacija ljudi na mrežama. Džihadisti su jedno vremem imali i svoju aplikaciju pod nazivom "Zora". Gugl je je uklonio, ali tokom 2014. godine ste jedno vreme mogli da sa Google Play-a skinete ovu aplikaciju.

Foto: Tanjug / AP Foto: Tanjug / AP

Nakon što skinete aplikaciju, ona bi vam tražila podatke sa vašeg naloga, a zauzvrat biste dobili aplikaciju koja može da objavi čak 40.000 tvitova u toku dana, a sve u korist Islamske države.

Prisluškivaje u Saudijskoj Arabiji

Prema različitim navodima, u Saudijskoj Arabiji vlasti prisluškuju svoje građane putem aplikacije "Quatif Today". Navodi se da kada učitate ovu aplikaciju njenom programeru dajete gomilu podataka o sebi koji su sadržani u mejlovima, porukama, kontaktima, fajlovima...

Foto-ilustracija: Profimedia Foto-ilustracija: Profimedia

Aplikaciju je osmislila italijanska firma kako bi se ona koristila u borbi protiv terorizma i ostalih kriminalnih radnji.

Kineski Veliki Brat 

Slično u Saudijskoj Arbiji, i Kinezi su koristili posebnu aplikaciju kako bi špijunirali demonstrante u Hong Kongu. Kada su stanovnici Hong Konga protestvovali protiv izmena zakona kojim se menja način na koji se glasa, a koji je doneo Peking, koristili su telefone i društvene mreže kako bi se bolje organizovali.

Foto: Tanjug/AP Foto: Tanjug/AP

Vlasti su zato slali poruku demonstrantima "Pogledajte ovu android aplikaciju koju je dizajnirao Code4HK za koordinaciju Pokreta". Ta aplikacija je zapravo korišćena da skine ceo imenik korisnika, kao i njegovu internet istoriju, lokaciju...

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA