(INTERVJU) SUZANA PAUNOVIĆ: U Srbiji se sve više ostvaruju ljudska prava

Direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava otkriva za Telegraf da će početkom sledeće godine Srbija početi da primenjuje odredbe Istanbulske konvencije, koje će uskladiti krivični i porodični zakon, pa će se svako nasilje u porodici smatrati krivičnim delom

  • 5

U procesu pridruživanja Srbije Evropskoj uniji, početak 2016. godine trebalo bi da bude obeležen otvaranjem jednog od najtežih poglavlja - 23, koje se osim na borbu protiv korupcije i pravosuđe, odnosi i na ljudska i manjinska prava. Samim tim, u pripremanju Akcionog plana za to poglavlje značajan doprinos i ulogu imala je Kancelarija za ljudska i manjinska prava, koja intezivno radi na tome da se u Srbiji maksimalno poštuju ljudska prava i da se poboljša položaj svih ugroženih društvenih grupa i manjina.

 

O tome gde je Srbija sada u toj oblasti, šta je uradila, šta će tek učiniti, Telegraf razgovara sa direktorkom Kancelarije Suzanom Paunović. Ona u intervjuu za naš portal navodi da su i dalje Romi najugroženija grupa u Srbiji, ali i da se ne sme zanemariti činjenica da je njihov položaj mnogo bolji u odnosu na prethodnih nekoliko godina. Ističe da je u prethodnih pet godina za 50 procenata smanjena stopa smrtonosti romske dece. Otkriva i da će početkom sledeće godine, Srbija početi da primenjuju odredbe Istanbulske konvencije, koje će uskladiti krivični i porodični zakon, pa će se svako nasilje u porodici smatrati krivičnim delom.

Uskoro se otvara poglavlje 23 za pristup EU, u kom je veliki deo posvećen rešavanju problema ljudskih prava u našoj zemlji.

 

- Na osnovu onog što je premijer Aleksandar Vučić najavio, očekujemo da će početak godine biti označen sa otvaranjem pregovaračkog poglavlja 23. Ono se odnosi na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i pravosuđe, i to je dovoljno reći pa da budemo svesni koliko je ono, zapravo, zahtevno pregovaračko poglavlje. Rad je bio veliki da dođemo do toga da se ovo, jedno od najtežih poglavlja za svaku zemlju koja je bila u procesu pristupanja, otvori. Otvaranje ovog poglavlja je samo prvi korak, a veliki posao nas tek čeka. Po pravilu, za većinu zemalja ono se zatvaralo među poslednjima. Ali, ohrabruje činjenica da smo uspeli u dosta kratkom periodu da izradimo Akcioni plan, utvrdimo koje su obaveze Srbije u ovom poglavlju, definišemo rokove a ono što je svakako još najznačajnije i izvor sredstava koji je neophodan da se sve što nas očekuje, i sprovede. Akcioni plan za Poglavlje 23 predstavlja krovni strateški dokument koji će jasno odrediti sve aktivnosti koje će Srbija u narednim godinama preduzimati na ovom polju u procesu pridruživanja.

 

Inkluzija Roma značajna za proces pristupanja EU!

 

Foto: Telegraf

Foto: Telegraf

Da li će Srbija uspeti da usaglasi zakone sa evropskim, po tom pitanju, na vreme?

 

- Kada ste izradili Akcioni plan, jasno je da ste definisali svaki rok, i mislim da ćemo sve te rokove morati da ispoštujemo jer, kao što je već najavio premijer, naša želja je da se pregovarački proces okonča u što kraćem periodu.

Nedavno je obeležen Međunarodni dan ljudskih prava, premijer vam je dao značajniju podršku a imali ste čime i da se pohvalite.

 

- Hteli smo, da kroz način na koji obeležavamo Dan ljudskih prava, pokažemo na konkretnom primeru kako se ona poštuju. Ove godine on je bio posvećen deci. Imali smo događaj u Dečijem kulturnom centru. Program su organizovala deca - iz škola, iz domova bez roditeljskog staranja, sa smetnjama u razvoju, i ona su ga i vodila. Bio je to dan u kom se širila ljubav, poruka tolerancije i mira, ali i dan kada smo hteli da podsetimo da deca u Kosovskoj Kamenici i nekim delovima Kosova i Metohije ta prava još ne ostvaruju, i da su ona za njih još uvek samo san. Ona se ne kreću slobodno i nemaju prava koja ne smeju da im budu uskraćena, a za to su odgovorni odrasli. Tom prilikom, pozvali smo predstavnike međunardone zajednice da ne zaborave i na tu činjenicu.

 

Foto: Telegraf

Foto: Telegraf

Gde se Srbija, u odnosu na prethodnih nekoliko godina, nalazi kada je reč o ostvarivanju ljudskih prava, stagnira li, ide li uzlaznom putanjom ili pak nazaduje?

 

- Srbija, svakako, ide uzlaznom putanjom i to je ono što je dobro. Kada je u pitanju ova oblast, nismo imali neku veću stagnaciju. Srbija ima dobar pravni i institucionalni okvir za zaštitu od diskriminacije, i na dobrom je putu da postane tolerantno društvo u kome se poštuju različitosti, a svi građani nesmetano ostvaruju svoja prava. Praksa je pokazala da su projekti i inicijative nevladinih organizacija koji se realizuju širom Srbije, značajno doprinose borbi protiv diskriminacije i govora mržnje, kao i zaštiti od nasilja. Pripremanje za proces pristupanja Evropskoj uniji teralo nas je da budemo još brži i efikasniji. Mislim da se ova Vlada na jedan temeljan, sistematičan i posvećen način bavi ljudskim pravima. Rad na izradi Akcionog plana za pregovaračko poglavlje 23 je, praktično, ujedinio napore svih, i ministarstava, i Vlade, lokalnih smaouprava i nevladinog sektora, koji učestvuje u procesu. Plan, koji smo zajedno izradili na kvalitetan način, nakon otvaranja tog poglavlja a što će biti ubrzo, svima će olakšati posao, kako na izmeni zakona koje treba menjati tako i na donošenju novih, ali i u boljoj primeni zakona koje smo već doneli. U tom smislu, zaista možemo da budemo zadovoljni onim što je urađeno.

 

DA LI SMO SPREMNI ZA PROMENE? IV regionalna konferencija posvećena manjinskim i lokalnim medijima (FOTO) (VIDEO)

To je sveopšti utisak, a kakva je situacija kada se radi o pojedinačnim grupama - Romi, gej populacija, pripadnici manjina, žene?

 

- I tako gledano, postoje veliki rezultati. Ova Vlada je prva usvojila Strategiju prevencije i zaštitu od diskriminacije, i akcioni plan za njeno sprovođenje, kojim se dosledno prati kako se on sprovodi. Tim dokumentima se prvi put priznalo da u Srbiji postoji devet osetljivih društvenih grupa, koje su u visokom riziku od diskriminacije, koji imaju izraženije probleme nego što ih imaju ostali građani, a na čijem rešavanju Vlada radi i želi da radi. Upravo ove osetljive grupe, koje ste vi nabrojali, su navedene i u tim strateškim dokumentima.

 

Foto: Telegraf

Foto: Telegraf

Koje još?

 

- To su žene, deca, stari, osobe sa invaliditetom, Romi, pripadnici LGBT zajednice, nacionalne manjine, pripadnici malih verskih zajednica, migranti, interno raseljena lica... Dakle, to su društvene grupe koje zahtevaju mnogo veći i posvećeniji rad na poboljšanju njihovog položaja a, pre svega, na smanjenju diskriminacije koja postoji u društvu prema njima.

 

OD TRNJA DO ZVEZDA, OD PRALJE DO DOKTORKE NAUKA: Marija Aleksandrović odbranila doktorat! (FOTO) (VIDEO)

Čime se Kancelarija trenutno najviše bavi u procesu unapređenja ljudskih i manjinskih prava u Srbiji?

 

- U prethodnom periodu smo aktivno bili uključeni na izradi Akcionog plana za pregovaračko poglavlje 23. U okviru izrade tog dokumenta, jedan broj aktivnosti se direktno odnosio i na rad same Kancelarije, pre svega na izradi nove Strategije za unapređenje položaja Roma do 2025, i izrada akcionog plana za nacionalne manjine... Takođe, neprekidno realizujemo različite projekte. Često organizujemo edukativne kurseve u posebno ugroženim područjima. Bili smo i jako aktivni na lokalu. Tokom decembra smo imali sastanke sa stotinak lokalnih samouprava. Razgovarali smo o ljudskim pravima i o borbi protiv diskriminacije, što ne treba da bude tema samo za Vladu Srbije već za svakog gradonačelnika, za svaku lokalnu samoupravu. Želimo da imamo jasnu sliku kako ljudi žive u Somboru ili Crnoj Travi, koji su im problemi i da li uopšte znaju da postoji Kancelarija za ljudska i manjinska prava. Diskriminisane osobe ili grupe, treba da nam se obrate ukoliko žele da reše svoje probleme. Radili smo i obuku sa načelnicima policijskih uprava, kako bi se oni bolje upoznali sa pravima LGBT populacije. Mnogo nam je značajna i saradnja sa civilnim društvom. Veliki broj njihovih ideja smo ugradili u naša dokumenta. Dakle, prioriteti u ovoj godini bili su izrada strateških dokumenata, rad sa lokalnim samoupravama, rad sa civilnim društvom i podizanje svesti građana o značaju ljudskih prava, poštovanju različitosti i tolerancije.

 

Foto: Promo

Foto: Promo

Naveli ste koje su najosetljivije društvene grupe a, da li su Romi i dalje najugroženija? Kako im se može pomoći, koje, konkretno, ideje postoje, i koliko su oni spremni na saradnju?

 

- Romi, prema svim istraživanjima, i dalje spadaju u društvenu grupu koja ima najviše problema. Među njima, svakako su, u najgorem položaju Romkinje, koje su veoma često višestruko diskriminisane. Treba imati u vidu da je romska zajednica zadržala tradicionalni patrijahalni karakter koji, ne samo da je prepreka ostvarivanja prava Romkinja, več često i izvorište diskriminacije. One su veoma često žrtve nasilja, trgovine ljudima, teško se zapošljavaju, životni vek im je kraći. Vlada, kao i brojne nevladine organizacije se maksimalno trude da ovim ženama pruže pomoć i podršku. Ali, moram da istaknem da je veoma dobro da ženski romski pokret jača i da je Vlada u prethodnom, prilično kratkom periodu dosta uradila da bi se položaj romske nacionalne manjine poboljšao...

Šta konkretno?

 

- Recimo, danas u 20 lokalnih samouprava postoje mobilni timovi, koji svakodnevno rade na rešavanju problema pripadnika romske nacionalne manjine. U gotovo svim gradovima i opštinama postoje romski koordinatori, pedagoški asistenti koji pomažu deci u obrazovanju, zdravstvene medijatorke koje pomažu u rešavaju njihovih zdravstvenih problema, u obezbeđivanju zdravstvenih knjižica, lekarskih pregleda... Zahvaljujući njihovom radu, smanjili smo stopu smrtnosti romske dece za 50 odsto u proteklih pet godina. Vlada sprovodi i niz aktivnosti kako bi se povećao broj upisane dece u srednje škole i na fakultete. Prvi put smo dali i stipendije romskim srednjoškolcima kako bismo im omogućili da završe srednju školu a ne samo da je upišu.

 

Predstavljena SOS platforma za pomoć žrtvama digitalnog nasilja (FOTO)

Koriste li oni sve to što ste im omogućili?

 

- Koriste. Međutim, ne smemo da zaboravimo da je to jedna od najbrojnijih nacionalnih manjina u Srbiji. Zvanični rezultati popisa govore da ih ima 147.604, nezvanične procene lokalnih samouprava da ih je u Srbiji 250.000, a ako pitate romske lidere oni će reći da je taj broj negde i do pola miliona. To, samim tim, znači da ovde ima još dosta posla. Posebno kada je u pitanju stanovanje, gde je najteža situacija. Ali, prvi put imamo jasan pregled koliko u Srbiji ima neformalnih romskih naselja, 583 ih je. U njih će se u narednom periodu infrastrukturno ulagati kako bi im se obezbedili uslovi za život.

 

Foto: Marko Todorović

Foto: Marko Todorović

Koji su problemi LGBT zajednice?

 

- Potpuno smo svesni da je i to društvena grupa koja ima veliki problem, pre svega sa diskriminacijom, još uvek prisutnim stereotipima, a ono što posebno zabrinjava jeste da se oni dosta suočavaju sa nasiljem, kako verbalnim tako i fizičkim. Tome se, ova Vlada, dosta posvetila. Urađeno je dosta na svesti ljudi u Srbiji da moraju tolerisati drugačije ljude, posebno drugačijih seksualnih opredeljenja. I, činjenicom da su se u prethodne dve godine uspešno održale Parade ponosa, šalje se poruka da Vlada neće odustati od zaštite prava pripadnika LGBT zajednice. Vrlo je važno i njihovo učešće u kreiranju politike zarad unapređenja njihovog položaja. U Kancelariji trenutno imamo predstavnike LGBT zajednice koji rade, sa kojima svakodnevno sarađujemo, i mislim da na taj način možemo da doprinesemo daljem napretku i unapređenju njihovog položaja.

 

Navedite nam najdrastičnije primere kršenja njihovih prava i, da li je kršenje ljudskih prava i ako neko terminološki izgovara peder umesto gej, ciganin umesto Rom...?

 

- Svakako da jeste. To nije samo terminološka stvar. Kada izgovarate određenu reč, time izazivate i određene emocije kod čoveka, a ukoliko nemate želju da ga povredite i želite da pokažete da ste toleranti, takve reči nećete upotrebiti. Inače, najdrastičnije kršenje njihovih prava dešavalo se za vreme prvih Parada ponosa kada su neki aktivisti bili izloženi brutalnom nasilju i prebijanju zbog svog opredeljenja.

 

Foto: Profimedia/ČIF

Foto: Profimedia/ČIF

Šta konkretno Srbija može i mora da preuzme kako bi se smanjilo vršnjačko i nasilje nad ženama, koje je, ako se ne varam sve češće?

 

- Zabrinjava nas činjenica da su čak 34 žene od početka godine, kao i veliki broj dece izgubilo život u porodičnom nasilju. To je statistika koja nas angažuje da budemo mnogo više posvećeni rešavanju ovih problema. Problem nasilja ne postoji samo u Srbiji, već u celom svetu. Tolerancija je nešto što se mora učiti. Roditelji mogu puno da pomognu da se nasilje u školama svede na najmanju moguću meru. Što se tiče nasilja nad ženama, potrebno je dosledno primenjivati zakon i na pravi način kažnjavati nasilnike. Da bi se smanjilo nasilje u porodici, važno je da što pre sprovedemo preuzetu obavezu iz Istanbulske konvencije, da se što pre usklade porodični i krivični zakonik i što pre krivičnim delom proglasi svako nasilje u porodici. Kroz sprovođenje Istanbulske konvencije ojačaće se preventivni mehanizmi a biće brža i efikasnija reakcija na nasilje. Time će se poslati poruka da nema velikog i malog nasilja, i da se ono u Srbiji ne toleriše.

Ima li izgleda da se u skorijoj budućnosti te obeveze Istanbulske konvencije primene?

 

- Najave iz koordinacionog tela Vlade Srbije za rodnu ravnopravnost govore da će početak 2016. godine biti obeležen upravo usklađivanjem ova dva propisa i punim sprovođenjem Istanbulske konvencije.

 

PrintScreen: YouTube/ PublicisSwitzerland

PrintScreen: YouTube/ PublicisSwitzerland

Kako se Srbija odnosi prema manjinama u Srbiji, i da li je naš odnos prema njima bolji u odnosu na to kako se druge zemlje ponašanju prema našim državljanima koji su pripadnici manjina u njima?

 

- Nаčin nа koji mi ostvаrujemo mаnjinskа prаvа može dа posluži kаo primer zа celu EU. Jedna smo od retkih zemalja, koja ima ovakav zakonodavni i institucionalni okvir za zaštitu prava manjina. U Srbiji danas postoji 21 savet nacionalnih manjina, čiji rad se finansira iz budžeta Srbije. Pripadnici svih nacionalnih manjina uživaju visok stepen manjinskih prava, aktivno učestvuju u vlasti i političkom životu, kako na republičkom tako i na lokalnom nivou. Ostvaruju samoupravu posredstvom svog nacionalnog saveta, učestvuju u društvenom životu školujući se u javnim i obrazovnim ustanovama, izražavajući i čuvajući svoju tradiciju, ispoljavajući i razvijajući svoj kulturni identitet, zadovoljavajući svoje potrebe u oblasti javnog obaveštavanja... Naravno, svesni smo problema u pojedinim oblastima i spremni smo da ih sa predstavanicima manjina partnerski rešavamo.

 

"ŽIVOT U VUKOVARU JE VEOMA, VEOMA TEŽAK": Evo kako žive Srbi u Hrvatskoj

Kаko biste, s druge strаne, ocenili položаj Srbа u susednim zemljаmа, postoji li reciprocitet, ili mаnjine u Srbiji uživаju većа prаvа nego Srbi u drugim držаvаmа?

 

- Nаčelno posmаtrаno, stojim nа stаnovištu dа položаj Srbа u susednim držаvаmа može i trebа dа bude bolji, аli i dа u pojedinim držаvаmа nije nezаdovoljаvаjući u meri kojа bi se moglа okаrаkterisаti kаo ugroženost. Nаrаvno, prilikom sаgledаvаnjа položаjа Srbа u susednim držаvаmа trebа imаti u vidu činjenicu dа je njihovа brojnost rаzličitа, dа u pojedinim držаvаmа postoje rаzličitа rešenjа u pogledu zаkonodаvstvа kojim su regulisаnа prаvа i položаj nаcionаlnih mаnjinа, dа postoje rаzlike u socio-ekonomskom položаju srpske mаnjine... To sve uslovljаvа i postojаnje rаzličitih potrebа te zаjednice i iziskuje odgovаrаjuće mere i аktivnosti držаvnih orgаnа držаvа u kojimа žive, kаo i nаdležnih orgаnа Srbije. Inаče, u sferi zаštite nаcionаlnih mаnjinа odаvno je nаpušten koncept reciprocitetа, а Srbijа svoj odnos premа nаcionаlnim mаnjinаmа ne grаdi nа osnovu položаjа srpske mаnjine u mаtičnim držаvаmа mаnjinа koje žive u Srbiji. Nаprotiv, to činimo zаto što smаtrаmo dа je to sаstаvni deo demokrаtizаcije društvа, dok, sа druge strаne, nаstojimo dа se položаj Srbа u susednim držаvаmа unаpređuje i na tome ćemo insisitirati.

 

Foto: Tanjug/Rade Prelić

Foto: Tanjug/Rade Prelić

Koja to prava pripadnici srpske zajednice u drugima zemljama ne mogu da ostvare? Dopiru li njihovi problemi do Kancelarije?

 

- Dopiru jednim delom. U okviru Ministarstva spoljnih poslova nalazi se uprava za saradnju sa Srbima van srbije, i ona ima mnogo više informacija o tome koji su konkretni problemi. Ono što, svakako, znamo, jeste da je službena upotreba jezika i pisma problem, da je pravo na obrazovanje na maternjem jeziku, takođe, problem, a ni očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta kroz različite vrste kulturnih ustanova, koje bi se eventualno osnivale, informisanje na srpskom jeziku, nisu baš na zadovoljavajućem nivou.

 

Foto: Tanjug/ Oksana Toskić

Foto: Tanjug/ Oksana Toskić

Da li ste zadovoljni kako se Srbija odnosi prema migrantima?

 

- Kao građanka Srbije moram da priznam da sam ponosna na to kako se Srbija odnosila prema migrantima, i kako smo postupali u migrantskoj krizi, za razliku od nekih drugih zemalja koje su podizale zidove, bodljikave žice, izrazito bile netolerantne prema ovim ljudima u nevolji. Mi smo prva zemlja u kojoj su oni bili popisani, dobili smeštaj, zdravstvenu zaštitu, odeću, obuću... Jednom rečju, mislim da smo se pokazali kao mnogo evropskija zemlja u odnosu na one koje su članice, i potvrdili da smo društvo humanih ljudi koji su spremni da pomognu onima u nevolji, i to je naš osnovni kvalitet.

Ima li nešto što bismo mogli da prepišemo od neke druge zemlje da bismo bili još bolji ili, ipak, oni treba da uče od nas na tom primeru?

 

- Mislim da jedan broj zemalja može da nauči dosta toga od nas na ovom primeru, a mi se nismo nikada libili da učimo od onih koji su bolji.

 

(Lj. Račić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • 2KD

    21. decembar 2015 | 12:23

    U SRBIJI NAJMANJE PRAVA IMAJU SRBI SVIDJALO SE TO VAMA ILI NE ALI TAKO JE CAK I OVI HOMOSI IMAJU VECA PRAVA OD NAS O ROMIMA I MANJINAMA DA NE GOVORIMO

  • ATIMUS

    21. decembar 2015 | 21:34

    Niko negovori o pravnoj diskriminaciji izmedju samih srpskih plemena da se covek upita dali su to srbi ili okupatori preruseni u srbe ....taj problem nije beznacajan koi stvara tenzije sa neizvesnim tokom

  • Dag

    21. decembar 2015 | 15:00

    'Ajmo lepo, i u Boz'jem miru, prava imam,samo - na papiru... Tesko ti je,da prihvatis - ovo, sve je papir,i jos - mrtvo slovo...

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA