≫ 

Na današnji dan krunisan je SRPSKI KRALJ čiju Srbiju Srbi najviše vole!

Stefan Dušan Nemanjić, poznat i kao Dušan Silni (oko 1308 — 20.12. 1355) bio je srpski srednjovekovni kralj (1331—1345) i prvi srpski car (1346—1355), odnosno car Srba, Grka, i Bugara

  • 2

Na današnji dan, na državnom saboru u Svrčinu (Kosovo) arhiepiskop Danilo II krunisao je 23-godišnjeg Dušana Stefana Nemanjića za kralja srpskih i pomorskih zemalja. 

Na današnji dan KRUNISAN je CAR DUŠAN, a na njegove potomke PROKLETSTVO je bacio otac!

Stefan Dušan Nemanjić, poznat i kao Dušan Silni (oko 1308 — 20.12. 1355) bio je srpski srednjovekovni kralj (1331—1345) i prvi srpski car (1346—1355), odnosno car Srba, Grka, i Bugara.

Bio je sin srpskog kralja Stefana Dečanskog, koga je uz pomoć vlastele zbacio sa vlasti. Iskoristio je građanski rat u Vizantiji pa je značajno proširio granice srpske države prema jugu .Nakon što je osvojio brojne vizantijske teritorije Stefan Dušan se 1346. krunisao za cara Srba, Grka i Bugara, a srpsku arhiepiskopiju je proglasio patrijaršijom. Dobio je titulu cara, tako što su ga krunisali srpski i bugarski patrijarh, kao i arhiepiskop samostalne ohridske arhiepiskopije, uz prisustvo svih igumana i monaha Svete Gore.

Car Dušan je poznat po donošenju Dušanovog zakonika, najznačajnijeg srpskog srednjovekovnog pravnog akta. Dovršio je gradnju manastira Dečani, a njegova najznačajnija zadužbina je manastir Svetih Arhanđela kod Prizrena, gde se nalazio i njegov grob. Njegov sin i naslednik car Uroš Nejaki je bio poslednji srpski vladar iz dinastije Nemanjića.

Car Dušan. Foto: Wikipedia.org Car Dušan. Foto: Wikipedia.org

Dušan je jedan od nekoliko vladara iz dinastije Nemanjića koji nije proglašen za sveca, a razlog za to je bio veliki suparnik Vizantijskih careva. Nezavisno od toga on se prikazuje na freskama i njegov kult se vekovima gaji u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i srpskom narodu.

Car Dušan je bio najveći i najznačajniji vladar svih Južnih Slovena, moćni i uticajni car koji je sasvim opravdano dobio nadimak Silni. Njegovo Srpsko carstvo obuhvatalo je teritorije današnje Srbije, Crne Gore, Bosne, Hercegovine, Hrvatske, Albanije, Makedonije, Bugarske i Grčke.

Još kao mladi kralj komandovao je delom vojske u glavnom napadu u bici kod Velbužda (1330) i veoma se istakao pa mu je njegov otac Stefan Dečanski, osećajući da bi mogao da pokuša da preuzme presto dok je on još živ, dodelio na vladanje Zetu. Vlastela okupljena oko Dušana neprestano ga je nagovarala da se pobuni protiv oca i da uzme vlast. Već u jesen 1330. godine došlo je do otvorenog sukoba sina Dušana i oca kralja Stefana Dečanskog koji je sakupio vojsku i ušao u Zetu, došavši sve do Skadra. Stefan je na skoro istom mestu ratovao sa svojim ocem kraljem Milutinom, iz identičnih razloga. Dušan je saznao da se otac sprema da ga likvidira pa odlučuje da pokuša da obori Stefana iznenadnim napadom. Sa manjom grupom odabranih vojnika i verne vlastele napao je Dušan oca dok je sa porodicom boravio u svom dvorcu Nerodimlju.

Printskrin: Youtube/ADAMiEVA001 Printskrin: Youtube/ADAMiEVA001

21. avgusta 1331. godine Dušan je napao Stefanov dvor dok je ovaj bio u lovu sa nekoliko slugu. Posle je Stefan pobegao sa nešto malo vlastele, zaboravivši čak i na kraljicu i decu, a Dušanova potera ga je bez otpora uhvatila u tvrđavi Petrič i zatočila zajedno sa celom porodicom u tvrđavi Zvečan.

Bez većih problema počele su pripreme za Dušanovo krunisanje, a pošto Stefan Dečanski očigledno nije bio omiljen u narodu, njegov pad nije izazvao nikakva uznemirenja u narodu.

Neposredno nakon Dušanovog krunisanja Stefan Dečanski je umro 11. novembra 1331. godine i sahranjen je u svojoj zadužbini manastiru Visoki Dečani. Po Danilovom učeniku umro je prirodnom smrću dok drugi izvori tvrde da je Dušan popustio pred navaljivanjem moćne vlastele i odobrio, ako već i nije naredio, da se Stefan pogubi.

Za smrt Stefana Dečanskog vezana je i legenda o prokletstvu Dušanovih kasnijih potomaka, a kasnije i cele srpske države. Stefan je, kada su došli ljudi da ga ubiju, prokleo sina i njegove potomke. Mada se ovo prokletstvo nije ispunilo na sinu, palo je ipak na njegovog unuka Uroša, koji je izgubio carstvo. Ova legenda je trajala mnogo vekova, posebno kada je knez Lazar sa svojim ratnicima pao na Kosovu, a Srbija pala pod Turke.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA