LEGENDA O CRKVI SV. NIKOLE U RIJECI: Bacili su kamen u more i rekli Srbima da tamo grade svoj hram (FOTO)

Crkva Svetog Nikole, sagrađena sredstvima malobrojne, ali veoma bogate kolonije Srba takozvanih "Sarajlija", koji su se doselili u Rijeku 1768. godine

  • 5

"Tu gradite crkvu!", odgovorio je guverner Rijeke ispred Gradskog tornja na tadašnjoj morskoj obali pravoslavnoj zajednici, kada je ljutito bacio kamen u more što dalje je mogao nakon ponovljenih molbi Srba za dodelu mesta za crkvu. Prema predanju, uporni Srbi zasuli su more i na nasipu izgradili hram koji i danas stoji na istom mestu.

 

E, tako se slavi Sveti Nikola: 65.000 sarmica za ceo grad, za svakog stanovnika po jedna! (FOTO)

 

Hram Svetog Nikolaja smešten je u starom gradskom jezgu Rijeke, u ulici arhitetka Ignacija Henkea koji je pravoslavnu crkvu i projektovao. Ulica je u osi sa Gradskim tornjem i spaja šetalište Korzo sa rivom.

 

Foto: N. Ivanovski

Foto: N. Ivanovski

 

Crkva Svetog Nikole, sagrađena 1790. sredstvima malobrojne, ali veoma bogate kolonije Srba takozvanih "Sarajlija", koji su se doselili u Rijeku 1768. godine. Gradnji crkve u centru grada pružala je otpor riječka opština, prema kojoj je i nastala legenda s početka priče.

 

Prema podacima iz arhiva Srpske pravoslavne crkvene opštine u Rijeci, naseljavanje Srba 1768. godine često uzima i kao datum ustanovljenja srpske riječke kolonije iako ih je bilo u ovim krajevima i ranije. U Rijeku su ih privukle privilegije slobodne luke i sloboda veroispovesti.

 

Foto: N. Ivanovski

Foto: N. Ivanovski

 

Ktitori hrama Svetog Nikolaja bili su Teodor Vuković i Arsenije Šakabenta, uz učešće cele pravoslavne zajednice. Prema uzoru na prototip Sabornog hrama Gornjokarlovačke Episkopije urađen je nacrt, a kamen temeljac postavljen je 10. aprila 1788. Zahvaljujući Vukoviću i Šakalibenti, njihovom ugledu i ekonomskoj moći, sve je, sem unutrašnje opreme, bilo završeno 1790. Posle rušenja utvrđenja na morskoj obali, uz parohijski dom grade se i velike zgrade koje i danas zaklanjaju lepotu crkve.

 

Stilski se hram uklapa u niz  baroknih zdanja 18. veka na područjima Habzburške monarhije. Zbirka ikona obuhvata period između 15. i 19. veka koje potiču iz Srbije, Grčke, Rusije, Vojvodine...

 

Foto: N. Ivanovski

Foto: N. Ivanovski

 

Predanje o gradnji crkve i Srbima i dalje se pepričava, ali istina je da je prema projektu arhitekta Antona Gnamba veliki deo tog dela grada izgrađen na terenu oduzetom od mora.

 

Danas  trenutno u Rijeci živi oko 10.000 stanovnika, dok oko 50 vernika redovno posećuje crkvu.

 

Foto: N. Ivanovski

Foto: N. Ivanovski

 

Kao i sama crkva, većina njih slavi Svetog Nikolu i taj dan su, kako kažu, sve oči uprte su u našu pravoslavnu zajednicu u Rijeci.

 

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Ignacije

    21. decembar 2016 | 12:49

    Tad još nije bilo hrvata, oni su izmišljeni sto godina kasnije od pokatoličenih srba.

  • Boki

    21. decembar 2016 | 14:11

    Srbi su nekad stvatno vernici do srzi, ali umeju i da zapostave veru kao potpuno neznabosci, sto i samog boga razljuti cini mi se. Mozda nam zato tako lose i ide.

  • Dron

    21. decembar 2016 | 13:23

    Vreme sejanja zla, zvanog ustaštvo?

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA