≫ 

DALMACIJI PRETI POTOP DO 2050. GODINE: Alarmantna predviđanja da će Hrvati izgubiti milijarde evra!

Јedno od najvećih opterećenja obale je urbanizacija

  • 9

Stručnjaci predviđaju da će do 2050. godine klimatske promene usled globalnog zagrevanja dovesti do ozbiljnog rasta mora u Dalmaciji, a šteta koja će nastati mogla bi da se meri u milijardama evra.

>>> SNEŽNA OLUJA STIŽE U HRVATSKU ZA PRAZNIKE: Jadranu prete jaki udari i bura, da li ovo nevreme ide ka Srbiji?

Poplavna dolina Kaštelanskog zaliva (uključuje Split, Trogir, Solin i Kaštela) danas se procenjuje na 5,4 kvadratna kilometra. Do 2050. godine to bi, uz najviši predviđeni rast nivoa mora od 31 centimetar, moglo biti 6,6 kvadratnih kilometara, a 2100. godine više od osam kilometara. Po broju stanovnika ugroženih poplavama Kaštelanski zaliv definitivno zauzima prvo mesto - kazala je Željka Škaričić, direktorka PAP/RAC - Regionalnog akcijskog centra Programa prioritetnih aktivnosti pri programu UN-a za životnu okolinu.

U odnosu na današnji procenjeni broj od 2.900 ugroženih, u projekcijama i za 2050. i za 2100. godinu ugroženih bi, po najgorem scenariju, bilo 12.400, odnosno 14.200, dok bi se troškovi šteta u poplavnoj dolini Kaštelanskog zaliva s današnjih 2,5 miliona evra, u slučaju da se ništa ne preduzme u prilagođavanju klimatskim promenama, mogli popeti na 74, odnosno na čak 790 miliona evra godišnje na kraju veka, piše Slobodna Dalmacija.

I obala i voda u moru Sredozemlja, kao i Јadrana, desetinama godina su izloženi različitim snažnim štetnim pritiscima, uzrokovanim, među ostalim, preteranom urbanizacijom, izgradnjom uz obalu, zagađenjem, turizmom, opterećenjem prirodnih resursa, prvenstveno vodnih i možda pre svega nekoordinacijom među različitim sektorima, lokalnim, regionalnim i državnim telima i institucijama – napominje Škaričić.

Printskrin: google/maps Printskrin: google/maps

Јedno od najvećih opterećenja obale je urbanizacija, gradnja “prvi red do mora” od šezdesetih godina do danas broj stanovnika u Hrvatskoj narastao je za samo tri odsto, a sagrađeno je četiri, verovatno i pet puta više građevina nego što su zajedno izgradile sve prethodne generacije, rečeno je na predavanju.

Demografske procene govore o daljem padu broja stanovnika u Hrvatskoj, ali prostorni planovi dopuštaju deseterostruko povećanje urbanizovanosti obale.

Procene o povećanju urbanizacije uglavnom se odnose na zonu najbližu moru, onu koja je istovremeno zona najvećeg rizika povezanog s rastom nivoa mora.

- Upravo u toj zoni u Kaštelima bi se, u svrhe sprečavanja podizanja nivoa mora, pod hitno trebalo krenuti s izgradnjom obalne infrastrukture - upozorio je Vedran Petrov, ekspert za obalno inženjerstvo.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA