IVAN MILENKOVIĆ: Intelektualci nisu nestali, nego su se pasivizirali (FOTO)

U novom broju studentskog lista "Žurnalist" pročitajte razgovor sa Ivanom Milenkovićem, zamenikom glavnog i odgovornog urednika Trećeg programa Radio Beograda, o ulozi intelektualca u savremenoj kulturi

  • 1

O tome kolika je uloga intelektualca u Srbiji i da li je i dalje uloga ili je postala statični deo bez mogućnosti da progovori, novinari lista "Žurnalist" razgovarali su sa Ivanom Milenkovićem zamenikom glavnog i odgovornog urednika Trećeg programa Radio Beograda i urednikom filozofske biblioteke izdavačke kuće "Fedon".

Napominjući da je intelektualac po definiciji usamljen, Milenković ističe da svakog intelektualca prosto mora da vodi pre svega osećaj lične odgovornosti za stvar zajednice. O tome pak gde su nestali samostalni obrazovani pojedinci u Srbiji, rekao je:

- Oni nisu nestali, nego su se pasivizirali, što, verujem, ne smeju da rade. Pod jedan, biti građaninom znači uvek biti politički aktivan. Pod dva, Srbija već četvrt veka živi u senci fašizma - u vreme Miloševića dubokoj, u postmiloševićevskoj eri plićoj, ali prisutnoj - a to znači da je dužnost pametnog i obrazovanog čoveka da se tome suprotstavi. Inače će ga, pre ili kasnije, pojesti mrak - objašnjava Milenković, dodajući da je za Srbiju jedini lek odbrana demokratije bez ikakvih ustupaka.

To pre svega, prema njegovim rečima, podrazumeva izlazak na izbore, uvek bez izuzetka! Dizanje glasa protiv gluposti i autoritarnih pokreta.

Koliko je kultura važna za Srbiju i da li ona danas uopšte postoji u obliku "visoke kulture", Milenković je rekao:

- Pitanje kulture je važno koliko i, recimo, ulazak u Evropsku uniju. I da - u Srbiji je visoka kultura razorena. I tačno - nekompetencija i nesposobnost političke elite i dalje uspešno razgrađuje ono što je, u poslednjih desetak godina, koliko-toliko, ne previše konsolidovano. Jedini lek je obrazovanje. Sistematsko. Problem je što političke elite sistematski rade protiv obrazovanja, jer im odgovaraju neobrazovani, uplašeni, neaktivni građani - objasnio je zamenik glavnog i odgovornog urednika Trećeg programa Radio Beograda, dodajući da se sa sličnim problemima suočava i nauka.

- Na fakultetima se, uglavnom, namnožilo bratstvo čuvara sinekurica i ni za živu glavu se ne bi toga odrekli. Profesorske plate su, za naše standarde, vrlo visoke, ali ono što se za to dobije, to je, ne znam, pretužno, bedno. Ni tu nema pomoći osim, za sada, odvažnih pojedinačnih poduhvata: radi drugačije, bolje, više. Ovde u Novom Sadu imate nekoliko izuzetnih profesora, pogledajte samo šta rade Dragan Prole, Vlada Gvozden, Alpar Lošonc, ima ih još - dodao je Milenković.

Ceo intervju sa Ivanom Milenkovićem pročitajte u novom broju studentskog lista "Žurnalist".

(Telegraf.rs / Izvor: Žurnalist / Sofija Borković)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Sandra

    25. septembar 2013 | 09:28

    Slazem se, nazalost bas je tako.Srpska inteligencija cuti, a svakim danom je sve manje I manje.Nazalost vecina gradjana 'strahuje' da ce ostati samo "Srbija pod sljivom', moj najveci strah je da I ti pod sljivom nece znati da citaju I pisu vec ce pricati o Farmi

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA