≫ 

Znate li koji narod danas slavi Novu godinu?

Proslava počinje u sumrak, 29. septembra i traje dva dana

  • 3
Rosh hashanah Foto: Profimedia

Iako smo mi Srbi navikli da Novu godinu slavimo dva puta, 31. decembra po gregorijanskom, i 13. januara po julijanskom kalendaru, postoji ljudi koji je slave nezavisno od ostatka sveta. Tako Jevreji danas slave Novu godinu Roš Hašanu.

Roš Hašana na hebrejskom jeziku doslovno znači "glava godine". Ove godine Roš Hašana počinje u sumrak, 29. septembra i završava se dva dana kasnije, takođe u sumrak, 1. oktobra. To je početak jevrejskog meseca tišrija, koji pada u septembru ili oktobru, prema gregorijanskom kalendaru. To je prvi mesec civilne godine za Jevreje ili sedmi mesec crkvene godine. Dešava se da Roš hašana bude početkom septembra, ili kasnije, kao što je početak oktobra.

Roš Hašana je proslava stvaranja. Ponekad se naziva i "rođendanom sveta", a smatra se da je to vreme kada je Bog sklopio svoj savez sa čovekom, stvorivši Adama i Evu.

Na kraju, Roš Hašana označava početak jevrejskih svetih dana koji vode do Jom Kipura, jednog od najvažnijih jevrejskih praznika. Označava početak 10 "Dana strahopoštovanja", tokom kojih Jevreji fokusiraju svoju pažnju na pokajanje i promišljanje što vodi do Jom Kipura, "Dana pomirenja" koji se smatra najsvetijim danom jevrejske godine.

U Bibliji je ovaj dan označen kao dan okupljanja i duvanja u trube, a slavljenje ovog praznika kao početka Nove godine ima svoje poreklo u Talmudu jer je tamo ovaj dan smatran za praznik rađanja sveta.

Ozbiljno slavlje, uz prisećanje na grehe i pokajanje

Za razliku od običaja drugih naroda, kod Jevreja se ovaj praznik svetkuje ozbiljno, uz prisećanje na grehe i pokajanje. Duva se u šofar čiji zvuci, koji podsećaju na plač, treba da pozovu na pokajanje. Tradicionalno jevrejstvo zna za običaj da se tokom prvog prepodneva ovog praznika, odlazi na neku reku gde ima ribe. Govore se molitve, a u vodu se bacaju mrve hleba što simboliše odbacivanje greha.

Rosh Hashanah, jevrejska nova godina Govore se molitve pored reke Foto: Guliver/Sean Gallup/Getty Images

Takođe je običaj da se na dan Roš Hašane služe jabuke sa medom koje simbolizuju slatku Novu godinu. Ovaj običaj je uveden u tradiciju u kasnom srednjem veku od strane Aškenaza a danas je opšteprihvaćen.

Važno je i pomenuti tradicionalni jevrejski kružni hleb koji simbolizuje cirklus od jedne godine. Druge večeri slavlja se služi sveže voće kao garancija za dobijanje blagoslova.

Tokom praznika Jevreji izgovaraju ove fraze jedni drugima: "Shana Tova" ili "Shana Tova U’Metukah", koje znače "Dobra godina" ili "Dobra i slatka godina".

Hrana koja se služi za vreme praznika

Najpoznatija tradicija koja se vezuje za praznik jeste umakanje jabuke u med. Med simbolizuje uzbuđenje zbog slatke Nove godine koja je pred njima. Veruje se da je vekovima pre jabuka izabrana kao voće koje treba da se umoči u med na Roš Hašanu zbog simbolične prirode voća. U srednjovekovno doba jabuke su bile tako poštovane da su ljudi urezali molitve u njih, pre nego što bi ih pojeli.

Rosh Hashanah, jevrejska nova godina Jabuka, med i nar glavna poslastica Foto: Profimedia

Nar je takođe jedno od voća koje Jevreji jedu tokom Nove godine. Tora, jevrejska knjiga, sastoji se od 613 zapovesti. Jevrejski muzej u Njujorku kaže da se nar navodno sastoji od 613 semenki, zbog čega se jede tokom Roš Hašane.

Uobičajeno je da Jevreji jedu riblju glavu tokom praznika. Obrazloženje proizilazi iz bukvalnog prevoda naziva festivala.

- Budući da Roš Hašana u prevodu bukvalno znači "glava godine", jedenje riblje glave tokom praznika postala je mala šala. Trebali biste godinu da započnete kao glava (ili vođa), a ne kao rep (ili sledbenik) - objasnio je rabin Jeremi Kalmanofski.

Pored ovoga služe se još vino i kolač od meda.

Služe se i raznovrsna jela u zavisnosti od lokalnih običaja. To može biti kuvani jezik ili bilo koji deo sa glave životinje ili ribe. Prisutni su i pasulj, spanać, tikve i praziluk koji se pominju u Talmudu.

Zašto se slavi dva dana?

Zapravo se zove "yoma arichta", što se bukvalno prevodi kao "dugačak dan" - jer se period od 48 sati koliko traje Roš Hašana zapravo smatra jednim produženim danom. To je jedini jevrejski praznik koji traje dva dana, van i unutar Izraela

Drevni Jevreji su se oslanjali na kalendar zasnovan na stvarnim mesečevim ciklusima. Ključ za određivanje prvog dana svakog meseca bilo je gledanje mladog meseca. Toliko je bilo važno da je zahtevalo potvrdu dva ili više svedoka.

Zbog poteškoća u određivanju mladog meseca i sporosti kojom su vesti nekada putovale, jevrejske vođe koji žive izvan Izraela odlučile su da se Roš Hašana slavi tokom dva dana kako bi se obezbedilo da se on proslavi odgovarajućeg dana.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA