Tajanstvena građevina napravljena od kostiju mamuta iz ledenog doba otkrivena u Rusiji

Na lokalitetu na kom su i ranije pronalažene slične konstrukcije, pronađena je do sada najveća, napravljena od kostiju 60 životinja

  • 1
mamut Foto: Wikimedia/Thomas Quine

Pre oko 25.000 godina, lovci-sakupljači iskoristili su kosti 60 mamuta da bi izgradili veliku kružnu strukturu u Rusiji. I niko ne zna zašto.

Istraživači su iskopali lokalitet u pokušaju da ga razumeju, ali ne znaju zašto je građevina sagrađena, navodi se u novoj studiji, a prenosi CNN.

Ovo nije prva „kuća mamuta“ koja je nađena u Rusiji, ali je najstarija i najveća, dimenzija preko 12.5 metara.

Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka istraživači su pronašli slične, manje građevine na tom mestu, koje su nazvali "Kostenki 11". Lokalitet se nalazi 500 kilometara južno od Moskve i sada je dom Državnom arheološkom muzeju-rezervatu "Kostenki".

Tokom 2014. godine naučnici su pronašli dokaze o postojanju ove strukture na lokalitetu i 2015. započeli iskopavanje, koje je trajalo tri godine. Studija koja detaljno opisuje njihova otkrića objavljena je ove sedmice u časopisu "Antikvitet".

Ovakve građevine od kostiju mamuta, koje datiraju iz ledenog doba, pronađene su širom Istočne Evrope. Ali do sada, najstarije pronađene bile su od pre 22.000 godina.

Na osnovu prethodnih otkrića, istraživači su verovali da su ih izgradili ljudi iz paleolita kako bi služili kao kuće, pružajući utočište tokom oštrih zima. Temperatura tokom zime ledenog doba dostizala je do -20 stepeni Celzijusa.

Za igradnju ovako masovnih građevina od kostiju stotinu mamuta trebalo je vremena. To je iznenađujuće jer populacija lovaca i sakupljača nikada nije provodila mnogo vremena na jednoj lokaciji.

- Kosti mamuta su veoma teške, a izgradnja kružne strukture predstavlja ogromno ulaganje vremena i energije ljudi koji su to izgradili - kaže Aleksandar Prajor, vodeći autor studije i arheolog paleolitika na Univerzitetu Eketer.

Prema studiji, kosti su poređane u neprekinut krug bez očiglednog ulaza. Do sada su istraživači identifikovali 51 mamuta i 64 lobanje, kažu naučnici.

Unutar kruga, istraživači su takođe pronašli prve dokaze da je u njemu paljeno drvo. Ali u celini, nema znakova dugotrajnog stanovanja u građevini.

Naučnici veruju da to nije bilo utočište za zimsko doba, zbog čega preispituju svrhu ovih masovnih, dugotrajnih struktura.

- Njima je to očigledno nešto značilo, i vrlo je verovatno da je to bio ritualni element, čak i ako je struktura u suštini imala i neku praktičnu svrhu - rekao je Prajor.

Meksički arheolozi iz Nacionalnog instituta za antropologiju i istoriju objavili su da su pronašli pećinu u svetilištu Maja Čičen Ici, u kojoj su otkrili oko 200 keramičkih posuda u skoro netaknutom stanju. Posude datiraju iz perioda oko 1.000. godine i sadrže delove kostiju i spaljene materijale, koji su dati na analizu. Foto: Karla Ortega/Mexico's National Institute of Anthropology and History/AP

Istraživanje kuće mamuta

Kako je prva "kuća mamuta" pronađena u Kostenki posle više od 40 godina, istraživači su za istraživanje lokacije iskoristili nove tehnike koje nisu bile dostupne za građevine koje su prethodno pronađene u blizini.

To je uključivalo flotaciju, nešto što je bilo prilično novo kada su iskopane druge građevine. Arheolozi koriste flotaciju da bi odvojili materijal od tla, koristeći vodu i sita. Ovo omogućava otkrivanje sitnih fragmenata koji mogu pružiti više detalja jedne veće priče.

Flotacija je pomogla arheolozima da pronađu dokaze o mogućem izvoru hrane za lovce-sakupljače na tom mestu - osim mamuta.

- Pronašli smo komade mekog biljnog tkiva koji se obično nalaze u jestivim korenima ili gomoljima, koji nagoveštavaju biljnu komponentu hrane u ishrani ljudi - rekao je Prajor. - Ovi nalazi su važni jer ilustruju kako su se naši ljudski preci prilagođavali da prežive teška okruženja u prošlom ledenom dobu koristeći resurse koje su pronalazili oko njih.

Flotacija je takođe otkrila sitne parčiće ugljenisanog drveta, prvi dokaz da su ljudi palili vatre u građevini od kostiju mamuta. I to sugeriše da je drvo još uvek bilo resurs koji su koristili lovci-sakupljači tokom ledenog doba.

Druga područja u Severnoj Evropi u to vreme bila su opustošena i ukazuju na to da je drvo bilo redak i dragoceni resurs. Ovo možda otkriva zašto su izabrali Kostenki.

- Ovo pokazuje da je drveće i dalje bilo prisutno u pejzažu, uprkos tadašnjim otežanim klimatskim uslovima - kaže Prajor.

Ovo otkriće takođe otvara nova pitanja za istraživače, koji  su verovali da su lovci-sakupljači izgradili ove građevine od kostiju mamuta jer im drvo nije bilo na raspolaganju. Ovo govori da su izabrali kosti mamuta namerno. Ali zašto?

- Još nije jasno da li su ovo kosti mamuta koje su ljudi nedavno ulovili i ubili ili su ih uzeli od leševa životinja koje su umrle prirodnim putem - rekao je Prajor.

Istraživači planiraju da dodatno istraže lokaciju, u nadi da će odrediti svrhu građevine.

- Kostenki 11 je takođe prevelik da bi mogao biti dom - rekao je Prajor.  - Teško je zamisliti kako bi se za ovoliku građevinu napravio krov korišćenjem materijala dostupnih u ovom okruženju.

Jedna od predloženih ideja naučnika je da je svrha lokacije bila skladištenje hrane, što im je pomoglo da prežive ledeno doba i njegovih razornih zima.

(V. N.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Tatjana

    17. mart 2020 | 16:04

    Hvala vam puno na ovom tekstu, uživala sam čitajući

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA