ČAROBNJAK OSTOJA: Uzme u ruke DRVO, a onda nastane ČUDO! (FOTO)

Ostoja Vujinović iz Ruskog Sela je jedan od malobrojnih koji se bave ručnom obradom drveta. On pravi ikone, mačeve, figure, ali i kvalitetne komade nameštaja

  • 5

Ostoja Vujinović, jedan od malobrojnih zanatlija uspeo je da drvorezbarstvo sačuva od zaborava. Ljubav prema drvetu javila se još u ranom detinjstvu. S obzirom na to da potiče iz Gornjeg Ratkova iz Republike Srpske, šume su bile svuda oko njega. Međutim, svoju rodnu kuću teško zaboravlja, te je odlučio da istu takvu u minijaturnom izdanju napravi u dvorištu svoje kuće, ali u Banatu.

 Oduševiće vas kad vidite šta ova devojka radi sa svoje dve ruke (FOTO) (VIDEO)

Za ovog majstora komad drveta nije samo obična cepanica, on ga posmatra kroz umetničku prizmu, te od njega pravi ikone, mačeve, figure, ali i kvalitetne komade nameštaja.

- Još kao dete, dok sam živeo u Bosni, uvek sam nosio nožić. Šarao sam štapove dok smo čuvali ovce u brdima, pravio sam i vretena za predenje vune. Moj prvi ozbijniji korak u obradi drveta bile su šahovske figure - kaže Ostoja.

Početkom 90-ih, majstor Ostoja dolazi iz Slovenije u Rusko Selo, gde i danas živi. Po struci je izvođač građevinskih radova čiji se talenat i profesionalnost ogleda u delima koja ostaju iza njega.

Nakon napornog dana provedenog na poslu, Ostoja kaže da svoje slobodno vreme najviše provodi u radionici u kojoj rezbari:

- Kada vidim komad drveta već imam ideju šta bih od njega mogao da napravim. Kada radim ikone, tada imam sliku ispred sebe, dok ostale predmete radim po sećanju - gusle, tambure, kubure i nameštaj.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

Ostoja kaže da najviše voli neobično drveće, te i da se zna od kojih se vrsta, prave koji predmeti. Lipa koja je mekana najbolja je za izradu ikona, dok se javor najčešće koristi za instrumente - gusle i violine. Ne može svako drvo da se obrađuje, objašnjava majstor Ostoja.

- Najviše volim da radim sa javorom, lipom, pa nekada i sa šljivom ako se nađe zdrav deo. Postoji i “tvrdo drvo” kao što su panjevi, pa od njih najčešće pravim ramove i police. Ne volim mašinsku obradu, uživam da ga ručno obrađujem. Kada radite sa drvetom morate imati dosta strpljenja, jer jednom kad pređete granicu, više ne možete da se vratite.

 Najstariji užički berberin (84) šiša besplatno i KAŽNJEN JE ZBOG TOGA!

Kada je reč o procesu kroz koji svaki njegov ručno rađeni proizvod mora proći, Ostoja kaže da mu oduzima dosta vremena, ali i da sve zavisi od njegovog raspoloženja i inspiracije. Ovaj drvorezbar ističe, da je svaki komad drveta sebi svojstven i specifičan. Njegovi predmeti nemaju cenu, svi su unikatni i ručno rađeni. Nijedan proizvod nije isti, te ih najviše poklanja prijateljima. Mušterije su oduševljene njegovim radovima i za ovog majstora posla je sve više:

- Zanat je zlata vredan, moramo da ga čuvamo i negujemo. Kada bismo svi radili ono što znamo i volimo, svet bi bio drugačiji - mudro zbori ovaj majstor.

Foto: Reddit/Steesh1 Foto: Reddit/Steesh1

Osim obrade drveta, majstor Ostoja je isto tako vešt sa kamenom, staklom Ili bilo kojim drugim materijalom koji mu dođe u ruke. Vezan za zavičaj, najviše mu nedostaje rodna kuća. Kako bi svakoga dana mogao da je gleda, on je istu takvu napravio u svome dvorištu, ali u minijaturnom izdanju.

- Od cigle sam sekao male blokove i lepio lepkom za pločice. Na maloj rodnoj kući postavio sam i staklene prozore, napravio sam kameni put baš onakav kakav je i u mom Ratkovu. Kuća se nalazi na brdu, uvedena je struja, a postavljanje krova smo obeležili onako kako red i običaj nalaže - priča Ostoja.

I dok mu je srce i dalje u dalekim brdima njegovog sela, ovaj majstor planira da uskoro izgradi i pomoćne objekte u okolini male rodne kuće.

- Ne mogu vam opisati taj osećaj kada svako jutro ustanem i prođem pored svog ognjišta. Možda zavičajna kuća nije u brdima, baš kao u Bosni, ali bitno da je uz mene, pa makar i u šljiviku u ravnome Banatu.

Od sada možete pratiti Telegraf i na Vajberu!

(Dragana Starčević)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA