Zašto je krst na mađarskom grbu nakrivo nasađen (FOTO)

Po rečima jednog čuvara Svete krune Ugarske, Mađari "nisu tražili krunu za osvećivanje kralja, već su tražili kralja za krunu". Toliko je bila i ostala važna u njihovoj istoriji, da se i danas nalazi na njihovom grbu iako su republika. Takođe je i enigmatična: naime, krst na njenom vrhu nije u normalnom položaju

  • 0

Sveta kruna Ugarske, poznata i kao Kruna Svetog Stefana, kruna je korišćena isključivo za krunisanja kraljeva Ugarske skoro od samog začetka te države pa sve do početka 20. veka. Legenda kaže da je njom krunisan i Sveti kralj Stefan 1000. godine, ali je to nemoguće, kao što ćete uskoro saznati.

Kruna je bila sudbinski i intrinsično vezana sa Zemlje krune Svetog Stefana (jedan od naziva za Ugarsko kraljevstvo), i ponekada je evokacija njenog imena podrazumevala državu, ponekad Panonsku niziju kojom su Mađari vladali, a ponekad samo taj konkretni objekat.

Nikada ugarski kralj nije smatran istinski legitimnim ako nije krunisan njome, a kroz istoriju je počivala na glavi više od 50 kraljeva, sve do poslednjeg, Karla IV iz dinastije Habzburg, koji je kroz taj obred prošao 1916. godine nakon smrti cara i kralja Franje Josifa. Samo su Jovan II Žigmund Zapolja i Josif II propustili da je ponesu.

Emajl na kruni je većinom ili u potpunosti vizantijski rad, pa se pretpostavlja da je nastala u Carigradu tokom 1070-ih godina, što znači da je Ugarska ili prvobitno primila hrišćanstvo od Grka, ili da je na neki način bila vezana za Istočno rimsko carstvo, možda u vazalnom odnosu u tom trenutku.

Vizantijski car Mihail VII Parapinak na Svetoj kruni Ugarske. Foto: Wikimedia Commons/Szilas/A magyar Szent Korona Vizantijski car Mihail VII Parapinak na Svetoj kruni Ugarske. Foto: Wikimedia Commons/Szilas/A magyar Szent Korona

Kao dar kralju Gezi I poslao ju je car Mihail VII Parapinak, i obojica su na njoj i imenovani i predstavljeni na emajliranim pločama na donjoj kruni. Kažemo donjoj jer je ova regalija više puta modifikovana i na njoj se nalaze elementi različitog porekla. Svoj trenutni oblik je dobila krajem 12. veka.

Prvi put su je nazvali Svetom krunom 1256. godine, a tokom 14. veka postala je sinonim za kraljevsku vlast i njen osnovni simbol, bez koga se ne može. Zapravo, bila je više od simbola.

Po rečima čuvara krune, barona Petera Revaja (1568-1622), Mađari "nisu tražili krunu za osvećivanje kralja, već su tražili kralja podobnog za krunu". Isti čovek je takođe napisao i da je Sveta kruna za Mađare isto što i Kovčeg zaveta za Jevreje.

Kruna svetog Stefana, najveća svetinja mađarskog naroda. Foto: Wikipedia Commons/Maxim91 Kruna svetog Stefana, najveća svetinja mađarskog naroda. Foto: Wikipedia Commons/Maxim91

Kralj je vladao u ime Svete krune, a Ugarska je takođe nosila i naziv "Regnum Marianum", što znači "Marijino kraljevstvo"; po narodnoj tradiciji prvi mađarski kralj Sveti Stefan je, umirući bez naslednika, ponudio Svetu krunu i zemlju Bogorodici, tako da je Bogorodica zapravo bila vrhovni zaštitnik te države (čak je i zvanični moto bio "Kraljevstvo Marije, zaštitnice Ugarske").

Što se tiče krsta koji se nalazi na njenom vrhu, izgleda da je ovaj element dodat u 16. veku, pre ili posle Mohačke bitke u kojoj su Osmanlije pobedile i praktično osvojile skoro celu Ugarsku, sa samo zapadnim delovima koji su spaseni. Postoji i teza da je ovaj sadašnji krst zapravo zamenio neki već postojeći.

Bilo kako bilo, krst nije bio uvek nakrivo "nasađen". Na početku je bio normalno postavljen, ali je u nekom trenutku u 17. veku došlo do oštećenja.

Monomahova kruna, sredina 11. veka. Prikazani su vizantijski car Konstantin IX Monomah, carica Zoja i njena sestre Teodora. Foto: Wikimedia Commons/Andrew massyn Monomahova kruna, sredina 11. veka. Prikazani su vizantijski car Konstantin IX Monomah, carica Zoja i njena sestre Teodora. Foto: Wikimedia Commons/Andrew massyn

Jedna od popularnijih teza o tome kako se to odigralo kaže da je kruna spuštena u gvozdeni sanduk u kome se čuvala i da je sanduk u velikoj žurbi zatvoren bez da se kruna položila kako treba, tako da je poklopac sanduka nakrivio krst na kruni.

Verovatno uvereni da se radi o Božijoj volji, ugarsko plemstvo nije želelo da vraća krst u normalni položaj, i kruna se od tada uvek prikazuje sa nakrivljenim krstom.

Inače, Sveta kruna Mađarske je jedna od dve vizantijske krune koje su preživele do današnjeg dana. Druga je Monomahova kruna izrađena 1042. godine u Carigradu, koja se takođe nalazi u Budimpešti i koja je bila poklon cara Konstantina IX Monomaha ugarskoj kraljici. Otkrivena je slučajno 1860. godine od strane jednog seljaka u današnjoj Slovačkoj, dok je orao.

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Više sa weba

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA