≫ 

Nije imao nikakve šanse da uđe u istoriju, ali to se ipak desilo: Prvi "crni" pilot u istoriji ratnog vazduhoplovstva bio je ovaj Osmanlija (FOTO)

Ahmet Ali Čelikten jedan je od brojnih Afroturaka, ljudi afričkog porekla koji su, mahom kao robovi, stizali na tlo Otomanske imperije. Njegova baka po majci bila je robinja iz Nigerije, dok se za očevu porodicu ne može pouzdano reći pod kojim je okolnostima stigla u Izmir. Položaj mu je bio takav, da nije imao nikakvu šansu da uđe u istoriju. A ipak, upravo je to uradio

  • 0
Kizlar-aga je bilo zvanje glavnog evnuha sultanovog harema u Carigradu. Tokom skoro celog postojanja te institucije, položaj su držali crni evnusi zbog čega je nameštenik nazivan i Glavni crni evnuh. Dešavalo se, da bude jedan od najbogatijih ljudi u carstvu. Na slici s početka XX veka je kizlar-aga Abdula Hamida II. Foto: Wikimedia Commons/mideastimage.com

Kada su Osmanlije uspostavile svoju imperiju na prostoru Male Azije, Balkana, Bliskog istoka i Severne Afrike, od Arabljana su preuzeli dugu tradiciju afričkog ropstva. Negde od XVI stoleća pa nadalje, crnci iz Nigera, Libije, Kenije i Sudana, pa čak i samog Arabljanskog poluostrva gde su već bili u ropstvu, počeli su da pristižu i da se prodaju duž čitavog carstva.

Mnogi su bili i slobodni, a bilo je i dosta oslobođenika. Jednog od njih, Ivo Andrić pominje u romanu „Na Drini ćuprija“ kao pomoćnika majstor-Antonija čiji je donji deo trupa ostao zauvek zazidan u „kapiju“ Mehmed-pašinog mosta u Višegradu, nakon što se na njega sručio teški blok pri gradnji (pa višegradska deca gledaju u mračni otvor ispod „kapije“, u nadi da će videti „crnog Arapina“).

Zatim se zna i to, da je 24.000 afričkih vojnika, koji možda nisu morali nužno biti crnci, vojevalo u redovima osmanlijske vojske tokom Austrijsko-turskog rata 1716-1718. godine, koji je okončan Požarevačkim mirom, kojim je uspostavljena habzburška Kraljevina Srbija, koja će opstati naredne dve decenije.

Kizlar-aga je bilo zvanje glavnog evnuha sultanovog harema u Carigradu. Tokom skoro celog postojanja te institucije, položaj su držali crni evnusi zbog čega je nameštenik nazivan i Glavni crni evnuh. Dešavalo se, da bude jedan od najbogatijih ljudi u carstvu. Na slici nastaloj između 1763-1779. godine je kizlar-aga ili Mustafe III ili Abdula Hamida I. Foto: Wikimedia Commons/Google Cultural Institute

Kizlar-aga, što znači „Aga ropkinja“, zvanično Darusade-aga, što znači „Aga Kuće Blaženstva“, bilo je zvanje glavnog evnuha sultanovog harema u Carigradu (ti uškopljenici su bili zaduženi da čuvaju žene i upravljaju haremom). Gotovo od samog početka pa do kraja postojanja te institucije, položaj su držali crni evnusi zbog čega je nameštenik nazivan i Glavni crni evnuh. Dešavalo se, da bude jedan od najuticajnijih i najbogatijih ljudi u carstvu, pre svega u vrlini toga, što je bio zadužen za upravljanje vakufima Meke i Medine, ali i stoga što je imao neposredni pristup sultanovom uhu.

U stvari, sa praksom porobljavanja crnog stanovništva subsaharske Afrike u Osmanlijskom castvu nastavilo se do duboko u XIX vek. Mnogo ih je živelo na Kritu, gde po svemu sudeći nisu ni znali turski nego samo grčki, a naselili su se u Anadoliju nakon razmene stanovništva između Grčke i Turske 1923. godine. Oni, kao i crnci koji su na tom prostoru živeli od ranije, i dan-danas čine značajan deo populacije u turskoj Egejskoj regiji, pa čak i u nekim selima u provincijama Adana i Antalija.

Uglavnom, 1883. godine na maloazijskoj obali Egejskoga mora, u gradu Izmiru, rodio se Izmirli Alioglu Ahmed, kasnije preimenovan u Ahmet Ali Čelikten, koji je za života bio poznat među Turcima i kao Arap Ahmet Ali te Izmirli Ahmet Ali. I otac i majka bili su mu afričkog porekla. Otac, Ali-beg, bio je već praktično starosedelac, dok je baka njegove majke Zenčije Emine Hanim u Otomansku imperiju kao rob stigla iz Nigerije.

Ahmet Ali Čelikten, osmanlijski avijatičar, prvi crni ratni pilot u istoriji vazduhoplovstva. Slika je iz perioda Prvog svetskog rata. Foto: Wikimedia Commons/ntvmsnbc.com

Ahmet Ali je želeo da bude mornar kada je bio u mladosti, pa je 1904. stupio u Mornaričku tehničku školu iz koje je četiri godine docnije izašao kao prvi poručnik (tur. Mülâzım-ı evvel). Tri dana pre Sarajevskog atentata, u San-Stefanu (danas Ešilkej), nedaleko od Istanbula, utemeljena je Mornarička letačka škola, kojoj je Ahmet Ali pristupio. Tako je ušao u stroj Osmanlijskog ratnog vazduhoplovstva, a svoju karijeru pod oblacima počeo je novembra 1916. godine.

Tokom Prvog svetskog rata se oženio Hatičom Hanim, izbeglicom iz Preveze. Decembra 1917. godine kao kapetan poslat je u Berlin na usavršavanje.

Međutim, pošto se kraj Velikog rata poklopio sa izbijanjem Turskog rata za nezavisnost, kada su sekularni Turci pod vođstvom Kemal-paše Ataturka sprečili parčanje ostataka svoje zemlje i izvršili republikansku revoluciju, Ahmet Ali Čelikten stavio se 1920. godine u službu tzv. Vlade Velike narodne skupštine sa bazom u Ankari. Veteran revolucije, ostao je u vojnoj službi sve do penzionisanja 1949. godine.

Osmanlijski piloti 1915. godine. Ahmet Ali Čelikten, prvi crni pilot u istoriji, stoji ispred propelera. Foto: Wikimedia Commons/hho.edu.tr

Premda se za prvog ratnog pilota obično navodi Afroamerikanac Judžin Džejms Bulard, kojeg su Francuzi za čije je ratno vazduhoplovstvo tokom Velikog rata leteo prekrstili u Ežen Žak Bular — on je svoju obuku počeo 2. oktobra 1916. godine, a dozvolu za letenje dobio tek 5. maja 1917.

Drugi kredibilan kandidat za prvoga crnoga pilota, jeste Vilijam Robinson Klark, rodom Jamajčanin, koji je decembra 1916. počeo svoju obuku pri britanskom Kraljevskom letačkom korpusu (koji će se tek 1. aprila 1918. ujediniti sa Kraljevskom mornaričkom vazduhoplovnom službom i obrazovati Kraljevstvo ratno vazduhoplovstvo).

Međutim, on je svoju pilotsku značku dobio tek 26. aprila 1917. godine (prvi službeni let imao je već narednog dana iznad belgijskog sela Abele). Prema tome, otomanski pilot Ahmet Ali Čelikten prvi je crni pilot u istoriji ratnog vazduhoplovstva. Preminuo je 1969. godine.

VIDEO: Vek od povratka srpske vojske kući, ovako je izgledalo probijanje Solunskog fronta

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Više sa weba

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA