≫ 

Da li je homoseksualna ljubavna afera između mladog Nemca i jevrejskog tinejdžera pokrenula Holokaust?

Heršel Grinšpan, poljski Jevrejin koji je kao tinejdžer ilegalno živeo u Francuskoj bez papira, ubio je mladog nemačkog diplomatu Ernsta Eduarda fom Rata u zgradi nemačkog poslanstva u Parizu. To je činjenica. Dugo se verovalo da je motivacija bila politička, da je uzrok bila strašna sudbina Heršelovih roditelja u Nemačkoj. Sada postoji nova teorija

  • 0

Poljski Jevrejin Heršel Grinšpan, levo, ubio je 7. novembra 1938. nemačkog diplomatu Ernsta fom Rata, desno, što je nacistima poslužilo kao okidač za Kristalnu noć, koja se drži za prvi čin Holokausta. Foto: Wikipedia

Heršel Fajbel Grinšpan se rodio 28. marta 1921. godine u nemačkome gradu Hanoveru, u jevrejskoj porodici koja se deset godina ranije doselila iz poljskih krajeva (ne možemo reći iz Poljske jer ona 1911. nije postojala, budući podeljena između Nemačkog carstva i Ruske imperije).

Zbog ondašnjeg nemačkog zakona koji je državljanstvo davao na temelju državljanstva roditelja a ne po mestu rođenja, članovi porodice Grinšpan nikada nisu postali nemački državljani, ali jesu poljski nakon Velikog rata kada je ta zemlja obnovljena, premda su ostali da žive u Hanoveru. To će imati dalekosežne posledice, i po samog Heršela koji se ilegalno iselio u Pariz, i po njegovog oca i majku koji su ostali kod kuće.

Ernst Eduard fom Rat je rođen 3. juna 1909. godine u Frankfurtu na Majni, u aristokratskoj nemačkoj porodici. Otac njegov, Gustav fom Rat, bio je visoki državni službenik, a sina je obrazovao u Breslauu, Bonu, Minhenu i Kenigsbergu. Ernst je u redove Nacionalsocijalističke nemačke radničke partije stupio 1932. godine, pre njihovog dolaska na vlast. Aprila 1933. postao je član SA, i negde u tom periodu počinje njegova diplomatska karijera. Godine 1935, nakon nameštenja u Bukureštu, biva prebačen u nemačko poslanstvo u Parizu.

Posledice Kristalne noći od 9. novembra 1938. godine, u Nemačkoj, bile su strašne. Ovde Nemci izgleda kradu imovinu iz jevrejskih radnji. Foto: Wikimedia

Grinšpanovi u Hanoveru trpe strašan nacistički teror, a sve kulminira u noći 27. oktobra 1938. godine kada im policija upada u kuću i nasilno ih, sa 12.000 drugih poljskih Jevreja bez nemačkog državljanstva, deportuje ka poljskoj granici, sa namerom da ih se ratosilja fizičkim izbacivanjem iz zemlje. Međutim, poljske vlasti puštaju samo 4.000 da pređu granicu, dok ostali ostaju zarobljeni na ničijoj zemlji: među tim ostalima su i Grinšpanovi. Jesen je, studen je sve veća, a kiše kao za inat pljušte bez prestanka. Nemaju šta da jedu, hrani ih Crveni krst. Šetaju od jednog do drugog graničnog prelaza. Ko pokuša da se vrati u Nemačku, biva ustreljen.

Nekako, Grinšpanovi uspevaju da 31. oktobra pošalju dopisnicu svom sinu u Parizu, koji je i sam u Francuskoj kao jevrejski ilegalac nepoželjan. Dopisnica mu stiže u četvrtak 3. novembra. Četiri dana kasnije on im uzvraća oproštajnom dopisnicom, a zatim odlazi u oružnički dućan i kupuje revolver, metroom stiže do nemačkog poslanstva, ulazi unutra i traži da ga primi neki viši službenik jer tobože ima važne informacije, ulazi u kancelariju Ernsta fom Rata, a umesto obećanih „važnih dokumenata“ vadi revolver i puca pet puta u telo svoje žrtve.

Zatim se predaje francuskoj policiji, identifikuje se i pruža objašnjenje svog čina. Dana 9. novembra Fom Rat umire u svojoj 29. godini života od posledica ranjavanja, uprkos velikih napora najboljih nemačkih i francuskih doktora, među kojima je bio i Karl Brandt, Hitlerov lični lekar kojeg je „firer“ specijalno poslao u Pariz.

Posledice Kristalne noći od 9. novembra 1938. godine, u Nemačkoj, bile su strašne. Foto: Wikimedia, German Federal Archives

Vesti o njegovoj smrti stižu u Nemačku. Jozef Gebels, nakon nekakve konsultacije sa vođom Trećeg rajha, iste večeri pred nacističkim veteranima u jednoj pivnici drži zapaljujući govor, i praktično poziva na odmazdu. Dolazi do „spontane“ antisemitske eksplozije na ulicama širom Rajha: događaj je to koji danas nazivamo Kristalnom noći, noći u kojoj je 91 osoba jevrejske narodnosti izgubila život, u kojoj ih je uhapšeno 26.000 te uništeno 177 sinagoga. Događaj je to koji se smatra početkom Holokausta.

To je zvanična priča, ali postoji druga. Ona kaže da atentat na mladog nemačkog diplomatu, koji je poslužio kao okidač najzloglasnijeg pogroma u istoriji, nije bio politički motivisan već posledica homoseksualne ljubavne afere između pomenutog diplomate i pomenutog Jevrejina. Tako tvrdi Hans-Jirgen Dešer, najpriznatiji autoritet što se tiče Kristalne noći.

On kaže da je Grinšpan delovao iz besa zbog prekršenih obećanja Fom Rata, koji je, veli, nosio nadimke „Gospođa Ambasador“ i „Notr Dama od Pariza“. Njih dvoje su se, navodno, upoznali početkom te jeseni u poznatom baru „Le Bef sur le Tua“ (koji i dalje postoji ali na drugoj lokaciji) koji je tada bio stecište umetničke avangarde, ali i utočište homoseksualaca. Postali su intimni, a Nemac je obećao Jevrejinu pomoć oko dobijanja papira, budući da je ovaj, kao što rekosmo, ilegalno bio u Parizu. Nakon što je Nemac pogazio reč, Jevrejin je ušetao u ambasadu, tražio da ga vidi i ubio ga.

Heršel Grinšpan, poljski Jevrejin koji je u Parizu ubio nemačkog diplomatu Ernsta fom Rata, što je poslužilo nacistima kao okidač za Kristalnu noć koja se drži za prvi čin Holokausta. Fotografija je nastala neposredno nakon njegovog hapšenja 7. novembra 1938. Foto: Wikipedia/German Federal Archives

Nacisti su ga se dočepali kada su osvojili Francuska krajem proleća i početkom leta 1940. godine; tokom tih haotičnih dana pobegao je iz zatvora ali su ga nacisti uhvatili i sproveli u Nemačku. Planirali su grandiozno suđenje kako bi dokazali postojanje svetske jevrejske zavere i na Jevreje svalili krivicu za izbijanje Drugog svetskog rata, ali do suđenja nikada nije došlo zato što im je Grinšpan navodno otkrio istinu, što je značilo potencijalno blamiranje pred sopstvenom i svetskom javnošću.

Slavni pisac Andre Žid, i sam homoseksualac koji ih je obojicu poznavao, izrazio je u svom privatnom dnevniku čuđenje što glasina o homoseksualnom skandalu nije privukla pažnju javnosti budući da je „Fom Rat imao izvanredno intiman odnos sa malim Jevrejinom, svojim ubicom“. Ima indicija i da je Fom Rat lečen od rektalne gonoreje na berlinskom Institutu za radiologiju.

Ne zna se ni gde ni kada je umro Heršel Grinšpan. Poslednji pomen njegovog imena u zvaničnim dokumentima je memorandum nemačkog ministarstva vanjskih dela od 7. decembra 1942. godine. Pretpostavka je, da je ubijen u koncentracionom logoru „Zahsenhauzen“. Niži sud u Hanoveru je 1960, na zahtev roditelja koji su sada živeli u Izraelu, proglasio Heršela zvanično mrtvim a kao datum smrti naveden je 8. maj 1945.

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Više sa weba

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA