Ruski pogled na stvaranje SFRJ: Staljin je pre 75 godina odobrio Jugoslaviju sa obećanjem da neće da je "sovjetizuje"

Dana 29. novembra 1943. godine stvorena je socijalistička Jugoslavija, zemlja koje je pola veka zauzimala važno mesto na geopolitičkoj mapi ne samo Evrope, već i čitavog sveta

  • 7

Na današnji dan pre 75 godina partizani sa Josipom Brozom Titom odlučili su da stvore socijalističku Jugoslaviju i zabrane povratak u zemlju Petru II Karađorđeviću. Tito je dobio titulu maršala, kao prvi u istoriji zemlje, a u SSSR-u su sa entuzijazmom prepoznali novu vladu, proglasivši Jugoslaviju svojim glavnim saveznikom u jugoistočnoj Evropi.

Dana 29. novembra 1943. godine stvorena je socijalistička Jugoslavija, zemlja koje je pola veka zauzimala važno mesto na geopolitičkoj mapi ne samo Evrope, već i čitavog sveta, vodeći Pokret nesvrstanih, koji se pozicionirao kao treća sila - protivteža Severnoatlantskom savezu (NATO ) i Varšavskom paktu.

Tim povodom ruska "Gazeta" je u opširnom tekstu danas podsetila na ovaj period istorije i Staljinovu ulogu u njemu.

Na početku Drugog svetskog rata značajan deo Kraljevine Jugoslavije bio je pod okupacijom zemalja Osovine.

U Srbiji je formirana vladavina kolaboracionističke vlade koju je vodio general Milan Nedić, Crna Gora je imala status protektorata Italije, a Slovenija je bila podeljena između dve agresorske sile. Na hrvatskoj teritoriji vladao je marionetski režim lokalnih fašista, koji su bili potpuno podređeni Berlinu i koji su se "proslavili" širom planete okrutnošću tokom masakra svojih žrtava.

Foto: Profimedia/AFP

Otpor nacistima pružali su odredi crvenih partizana pod vođstvom generalnog sekretara Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) Josipa Broza Tita i monarhista pod vođstvom pukovnika Draže Mihailovića koji su svedeni na Narodnooslobodilačku vojsku (NOVJ).

Ruska Gazeta piše da su se dve grupe, istovremeno sa suočavanjem sa zajedničkim neprijateljem, borile među sobom, a njihovi lideri osećali su lični mržnju jedan prema drugome. Jedan broj istoričara smatra da je u isto vreme dok je trajala borba protiv stranih okupatora, u zemljama bivše Kraljevine Jugoslavije vođen žestok građanski rat.

Partizani i četnici bili su uglavnom koncentrisani u mestima koja nisu okupirali Nemci i Italija ili su ih slabo kontrolisali u udaljenimm planinskim područjima Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.

Iz očiglednih ideoloških razloga, kako prenosi Gazeta, simpatije Sovjetskog Saveza bile su na strani Tita, kog je Josif Staljin u velikoj meri cenio i čak ga je smatrao svojim naslednikom. To možda najbolje ilustruje činjenica da je Staljin dozvolio jugoslovenskom lideru, strancu, da gleda paradu sa podijuma Mauzoleja.

Josif Visarionovič Staljin kao vođa Sovjetskog Saveza. Foto: Arhivska fotografija

Britanija i SAD, sa druge strane, smatrale su Mihailovića "svojim". Međutim, shvatajući da četnici gube od partizana uticaj na Balkanu i periodično stupaju u odnose sa Nemcima, saveznici su bili primorani da promene svoju poziciju.

Na Teheranskoj konferenciji održanoj krajem novembra 1943. godine, doneta je odluka o najvećoj mogućoj pomoći jugoslovenskim komunistima. Potpisan je sporazum da se partizanima pruži pomoć u oružju, opremi i vojnim operacijama.

23. novembra bilo je drugo zasedanje AVNOJ-a (Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije) u Jajcu, na kojem je doneto nekoliko važnih odluka o daljoj budućnosti Balkana. Prvo, AVNOJ je proglašen za najviše zakonodavno i izvršno telo.

Drugo, Nacionalni komitet za oslobođenje Jugoslavije dobio je funkcije privremene vlade na čelu sa Titom koji je istog dana dobio čin maršala.

Delegati iz svih krajeva Jugoslavije stizali su novembra 1943. na Drugo zasedanje AVNOJ-a u Jajcu raznim prevoznim sredstvima. Neki su pešice prelazili preko čitave zemlje, drugi su stizali kamionima, autobusima, vozovima. Foto: Znaci.net/Muzej revolucije naroda Jugoslavije

Treće, usvojen je plan za stvaranje federalne Jugoslavije i donošenje ustava, u kojoj je planirano da pet južnoslovenskih naroda: Srbi, Hrvati, Slovenci, Makedonci i Crnogorci žive u šest federalnih jedinica: Srbija, Hrvatska, Slovenija, Makedonija i Crna Gora i Bosna i Hercegovina sa jednakim pravima.

Građani su počeli da se nazivaju Jugoslovenima, bez obzira na nacionalnost. U međuetničkoj politici, Tito se dosledno pridržavao slogana koji je KPJ usvojila o bratstvu i jedinstvu.

- Želim da vidim dan kada će se Jugoslavija spojiti u jednu zajednicu, kada više neće biti samo zvanično ujedinjena, već će postati zajednica jedinstvenog jugoslovenskog naroda - rekao je komunistički lider.

U isto vreme, vlada u Londonu koja je emigrirala za vreme okupacije, lišena je svih prava i proglašena raspuštenom. Kralju Petru II Karađorđeviću zabranjen je povratak u zemlju u bilo kojem svojstvu. U tom pravcu, spremao se potencijalni sukob interesa sa Velikom Britanijom i SAD, koje su htele da podrede komuniste vladi u egzilu.

Događaji u Jajcu dobili su odobrenje Sovjetskog Saveza. Već 14. decembra Savet narodnih komesara prepoznao je Nacionalni komitet za oslobođenje Jugoslavije kao jedinog "opunomoćenog predstavnika naroda Jugoslavije", pružajući im i dalje vojnu i materijalnu pomoć.

Grb SFRJ Foto: Printskrin/Youtube

- Smatramo da je Jugoslavija saveznik Sovjetskog Saveza. Želeli bismo da Jugoslavija postane naš glavni stub u jugoistočnoj Evropi. Smatramo da je neophodno da objasnimo da ne planiramo sovjetizaciju Jugoslavije već da održavamo kontakte sa demokratskom Jugoslavijom, koja će biti saveznik SSSR-a - pisalo je u telegramu koji je Staljin poslao Titu i svim jugoslovenskim komunistima, prenosi Gazeta.

Federativna Narodna Republika Jugoslavija proglašena je tačno dve godine kasnije, 29. novembra 1945. Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija postala je 1963. godine.

Međutim, na simbolu Jugoslavije, ispod šest baklji koje su simbolizovale šest republika, stoji datum 29. novembar 1943.

Dan republike dobio je status najvećeg državnog praznika, preživeo je kolaps zemlje i ukinut tek 2002. godine, kada su u "zajedničkoj kući" ostale samo Srbija i Crna Gora.

Komunistički period na prostoru bivše Jugoslavije danas je ocenjen različito, ali kod starijih uglavnom izaziva nostalgiju, zaključuje ruska Gazeta u opširnom tekstu posvećenom današnjem danu.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Rade

    29. novembar 2018 | 16:42

    E moja Juga, rasturili su te nacionalisti, ali uvek češ biti u mom srcu. Do tamo nacionalizam kod mene ne može.

  • Tt

    29. novembar 2018 | 17:12

    U Hrvatskoj nije vladao marionetski rezim fasista vec ustase nacisti. Ogromna, ogromna razlika.

  • Stefan

    30. novembar 2018 | 10:58

    Druze TITO zalicemo za tobom jos dugo dugo...

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA