Kako je jedan grad u Italiji u 17. veku uspeo da pobedi kugu: Nije umrla nijedna osoba

Severni italijanski grad Ferara nije imao nijedan smrtan slučaj od kuge nakon 1576. godine, dok su susedne zajednice bile devastirane

  • 1
Crna smrt, Bubonska kuga, Srednji vek Srednjovekovna minijatura iz 1353. godine, žitelji Turnea u Valoniji sahranjuju one koje je pokosila „crna smrt“ — bubonska kuga. Foto: Wikimedia Commons/balat.kikirpa.be

Kuga je opustošila velike gradove u severnoj i centralnoj Italiji od 1629. do 1631. godine usmrtivpi više od 45.000 ljudi u Veneciji i zbrisala više od polovine populacije Parme i Verone. Ipak, iznenađujuće je da su neke zajednice ostale pošteđene.

Zapravo, severni italijanski grad Ferara nije imao nijedan smrtan slučaj od kuge nakon 1576. godine, dok su susedne zajednice bile devastirane. Kako su to uspeli? Ključne su, kako pokazuju podaci, bile granične kontrole, sanitarni zakoni i lična higijena.

Počevši od katastrofalnog dolaska "crne smrti" 1347. godine, italijanski gradovi su postepeno počeli da preduzimaju mere za izolaciju bolesnih i da ograničavaju putovanja iz pogođenih regiona, kaže profesor istorije Džon Henderson za History.com.

Tokom naredna tri veka, epidemije kuge bile su redovna pojava u gustim naseljenim gradovima Italije, što je izazivalo sve više odgovora. Dok Henderson navodi da su slične mere uvedene u mnogim gradovima širom Italije, grad Ferara sa oko 30.000 stanovika nudi neobičnu prilu o uspehu.

Yersinia pestis, Bubonska kuga, Crna smrt, Justinijanova kuga Yersinia pestis, bakterija koju prenosi tropska pacovska muva koja živi na glodarima, a koja kod ljudi izaziva bubonsku kugu. Smatra se odgovornom za „crnu smrt“ sredinom 14. veka, ali i za Justinijanovu kugu sredinom 6. veka. Foto: Wikimedia Commons/Rocky Mountain Laboratories, NIAID, NIH/Ras67

Granične kontrole i higijena

Tim istraživača sa Univerziteta u Ferari pretražio je arhive i istorijske rukopise kako bi otkrio pristup renesansnog doba ovoj bolesti. Zasluga je pripala kombinaciji strogog nadzora granice, agresivnog javnog sanitarnog sistema i rigotoznih režima lične higijene.

Počev od 15. veka, kaže Henderson, veliki italijanski gradovi poput Venecije i Firence ostali su u stalnoj komunikaciji sa manjim gradovima poput Ferare kako bi se pratilo širenje kuge.

U Ferari je najviši stepen pretnje značio zatvaranje svih gradskih kapija osim dve i postavljanje stalnih timova za nadzor. Svako ko je stizao do gradskih kapija trebalo je da nosi identifikacione dokumente, dokaze, da bi se uverili da su stigli iz zone bez kuge. Tada bi dodatno bili i pregledani.

Bolnice za obolele bile su postavljene van gradskih zidina.

Takođe, za ličnu higijenu građani Ferare su se okrenuli ka nekoliko prirodnih lekova propisanih za zaštitu od kuge, ali su jedan cenili više od ostalih, lekovito ulje po imenu Kompisito.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA