≫ 

Početkom 20. veka Sarajevom je harala ova epidemija, a proširile su je prostitutke

Iz jednog popisa iz septembra 1879. godine vidi se da je već tada postojalo 16 javnih kuća u Sarajevu koncentrisanih po ulicama oko Hiseta i ulice Terezija

  • 5
Prostirucija, žena, muškarac, noge

Foto: Shutterstock

Iako iz današnjeg ugla zvuči neverovatno, nekada je u Sarajevu i Bosni i Hercegovini prostitucija bila legalna, a javne kuće mogle su da se pronađu u svakom većem gradu u zemlji.

Kada je nakon Berlinskog kongresa u danima pre same austrougarske okupacije BiH proglasila kratkotrajnu nezavisnost, Narodni odbor Bosne i Hercegovine je 7. avgusta 1878. godine u Sarajevu objavio "da je zakon šerijata stupio na snagu danom objavljivanja a građanski zakon (sultanov) stavljen van snage". Naime, reformama koje su sprovedene, prostitucija je bila tolerisana i u poslednjim godinama osmanske uprave u zemlji. Nove vlasti u BiH, da bi uverile narod u svoju odlučnost, bile su odmah proterale iz Sarajeva sve prostitutke, koje su se tada nazivale bludnicama (bludilište-bordel, bludnica-prostitutka). Ipak, ova odluka neće dugo biti na snazi.

Razvoj prostitucije u Sarajevu

 

Kako je u Austrougarskoj monarhiji prostitucija bila legalna, tako je ona ubrzo ponovo legalizovana i u BiH uspostavljanjem njihove uprave u zemlji. Pošto su Austrougari pedantno i organizovano vodili svoje poslove, tako možemo da pratimo i kretanje i razvoj prostitucije u glavnom gradu BiH. U tom pogledu od posebne koristi su podaci sanitarno-zdravstvene službe.

Iako je Gradski fizikat (gradska sanitarno-zdravstvena služba) osnovan još 1864, tek je za vreme austrougarske okupacije dobio na značaju. Prvih meseci nakon okupacije, u periodu vojne uprave, najviše je vodio brigu oko vojnih potreba, zdravstva, apoteka, higijenskih prilika i u okviru vojnih potreba - pregleda javnih bludnica u Sarajevu, prenosi Avaz.ba.

U jednom od njegovih prvih spisa vezanih za prostituciju u Sarajevu stoji:

- U prvim danima okupacije, 15. i 20. avgusta 1878. "nađene su nečiste žene i predate u špital (bolnicu)".

Pedantnost austrougarske države ogledala i u regulisanju prostitucije. Pregled javnih bludnica u Sarajevu forsirala je Direkcija redarstva (policija) jer su joj vojne vlasti prijavile da je nekoliko vojnika obolelo od zaraze. Tako je naređeno da sve ovakve žene moraju da se lekarski pregledaju dva puta sedmično i da svaka mora da ima zdravstvenu knjižicu.

Iz jednog lekarskog pregleda, sastavljenog u novembru 1878. godine, vidi se da su u Sarajevu radile 33 "javne bludnice" (devet Romkinja islamske vere, 19 pravoslavki i šest katolkinja), od kojih je 18 pronađeno bolesnih od veneričnih bolesti - najviše sifilisa (deset se lečilo u civilnoj bolnici, a osam kod kuće).

Iz jednog popisa iz septembra 1879. godine vidi se da je već tada postojalo 16 javnih kuća koncentrisanih po ulicama oko Hiseta i ulice Terezija.

To je bio samo početak jer tokom narednih godina, u Sarajevu je osnovan čitav niz javnih kuća, a najveći broj ih je bio skoncentrisan u Hisetima.

Epidemija sifilisa

 

Ipak, rast prostitucije u glavnom gradu BiH ubrzo je doveo i do ozbiljnih zdravstvenih problema.

Među stanovništvom je tada bio i jako raširen endemični sifilis koji je u Sarajevu otkriven 1884. godine. Javljao se pretežno na usnim delovima i prenosio se nasledno, ali i zajedničkom upotrebom posuđa za jelo i piće, te pribora za pušenje.

Opštinski zastupnik Vejsil efendija Svrzo zbog toga je tražio na sednici od 2. januara 1885. da se uklone bordeli iz Hiseta, ulice u kojoj je većina njih bila smeštena. Prisutni vladin poverenik Herman složio se sa zahtevom i obećao da će ga sprovesti čim nađe prikladno novo mesto.

Javne kuće prenesene su kasnije u zasebnu ulicu s leve strane Miljacke, na područje Seknderije.

Posle proučavanja bečkog profesora Naumana, koja je od 1890. godine vršio na terenu, vlada je preduzimala više mera za suzbijanje ove bolesti.

I ranije je doduše bilo naređeno da se bolesni od sifilisa primaju u svim ambulantama i bolnicama na besplatno lečenje.

Posle 1905. godine u zaraženim krajevima sprovedena je opsežna lekarska akcija kojom je trebalo da se pronađu svi nosioci ove zaraze i podvrgnu sistematskom lečenju. To je zaista i sprovedeno u gradu Sarajevu. Ipak, sifilis se širio pre svega javnom i tajnom prostitucijom koja se u Sarajevu veoma razvila nakon okupacije i pored toga što je od početka bila stavljena pod strogi sanitarno-policijski nadzor (evidencija bludnica i obavezni lekarski pregled dva puta nedeljno).

U poslednjim godinama austrougarske uprave prostitucija se umnožila u toj meri da je predstavljala veliku opasnost po zdravlje sarajevskog stanovništva.

Tako je sifilisom zaraženih javnih prostitutki bilo u Sarajevu:

Od ukupno 228 u 1908. godini – 33 ili 14,5 posto od ukupnog broja

Od ukupno 263 u 1909. godini – 44 ili 16,6 posto od ukupnog broja

Od ukupno 282 u 1910. godini – 67 ili 23,7 posto od ukupnog broja.

Komunisti zabranili prostituciju

 

Radi suzbijanja tajne prostitucije 1911. godine je policijski zabranjena ženska posluga po krčmama i gostionicama, jer je širenje prostitucije imalo za posledicu da su među omladinom u Sarajevu bile u ovo vreme proširene i druge venerične bolesti.

Tada nastaje i izraz asfaltína, (žarg. i vulg - ulična prostitutka).

I nakon odlaska austrougarske cvetala je prostitucija pa su tako za vrrme kraljevine Jugoslavije bile aktivne javne kuće u Tereziji i Novoj ulici, koje su nosile nazive Crveni fenjer, Beli fenjer, Plavi fenjer i slično, a reklamirale su se kao krčme ili kafane u lokalnim dnevnim novinama.

Prostitucija u BiH zabranjena je tek 1945. nakon dolaska komunista na vlast i ta zabrana ostala je da važi do danas.

I Safvet-beg Bašagić bio među nesretnicima

 

U svojoj čuvenoj knjizi "Sarajevski nekrologij" bh. pisac Alija Nametak zabeležio je upečatljivu ispovest Safvet-bega Bašagića o njegovoj borbi sa sifilisom

"S Bašagićem sam se upoznao kad je on bio težak bolesnik od tabesa (sifilisa). Nakon možda i godinu dana po našem upoznavanju, pričao mi je u nekom tugaljivom raspoloženju o poreklu svoje bolesti. Dobro se sećam da je rekao:

- Sve je ovo meni zbog jednih rukavica.

Bilo mi je neshvatljivo, a onda je on uzeo da govori kao da sam sa sobom govori.

- Baron Kučera je svake godine preko zime sazivao balove, na koje je redovno zvao moga rahmetli oca, a kad sam ja počeo studirati, onda i mene. Tu je bila krema sarajevskog društva. To se dogodilo jednog ramazana. Otac rahmetli nije hteo da ide, a ja navalio da idem. Otac me odvraćao da ne idem zbog ramazana govoreći da će biti balova i iza ramazana pa da ćemo onda ići. Ali ja se ne dadoh smesti. U oca su bile jedne krasne sive rukavice od hiršledera, pa ih ja uzeh. Nešto su mi se izvanredno sviđale. Bio sam u crnini, kako se i išlo na ova otmena dešavanja. Tokom jedne plesne tačke prolazio sam između plesača, a kako su mi bile one rukavice na rukama činilo mi se da su svi zurili u mene. I zbilja sam čuo dok su prolazili mimo mene, kako se došaptavaju, i jasno sam razabirao reči Handschuhe, Handschuhe. Video sam da niko ne nosi sive rukavice i frak i strašno mi je bilo neugodno. Iako je bio ramazan, odoh u pokrajnju sobu, u buffet, i počeh piti vino. Iza toga već pijan odoh u kupleraj, gde nađoh svoga kolegu sa studija Zaharadku. Dođe nam kupler i poče nam hvaliti dve cure koje je istom dobio iz Beča. Rekosmo mu da ih dovede. Zbilja su obe bile lepe, ali jedna mi se naročito svidela. Hteo sam sa njom da odem u sobu, ali me stade Zaharadka moliti da je njemu prepustim. Navalio na me pa ne popušta i ja mu je prepustim, a s onom drugom odoh na sobu. Prođe nekoliko dana, a u mene se pojavi glavobolja, a posle se ustanovi da je to sifilis. Dobijao sam Salvarzanove injekcije, ali ne istrajah do kraja, nego kad mi bi bolje, prekidoh s lečenjem. Eto, vidiš, sve je ovo meni zbog rukavica - deo je ispovesti Safet - bega Bašagića".

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Lejla

    22. oktobar 2020 | 16:53

    Stare meraklije...

  • Laki

    22. oktobar 2020 | 16:40

    Sarajevo je stotinama godina u svemu prednjacilo u odnosu na druge gradove na Balkanu. Prvi vodovod su imali, prvu kafanu, prvi tramvaj, prve javne kuce, prvu Olimpijadu, najvise privatnih kafica sedamdesetih godina 124 kada je Beograd imao samo 2, prvog samipona Evrope u kosarci, prvog I jedinog dobitnika Oskara za igrani film, .......I da ne nabrajam.

  • BaneM

    22. oktobar 2020 | 16:24

    Zbog rukavica!?! Cuj ti to! Kako je uvek neko drugi kriv ili nesto!!! Sigurno je zbog rukavica otisao u kupleraj i siguran sam da mu je to bilo "prvi put"! Sve zbog rukavica... da ih nije uzeo siguran sam da nikad ne bi usao tamo! Nije valjda! Tako mu i treba! I svima onima koji idu tamo! Jeste jeftini i jadni kad morate da placate za to! Ha, ha, ha...

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA