≫ 

Jedan od najstarijih „Isusa” u hrišćanstvu, otkriven tamo gde su ga najmanje očekivali

Postoji dilema u svetskoj stručnoj javnosti, da li se ovde radi o Isusu ili o imperatoru Konstantinu Velikom, ali većina smatra da je u pitanju prikaz samog Hrista

  • 1
Hinton Sent Meri, Engleska, Dorset Crkva Svetog Petra u selu Hinton Sent Meri, Dorset, Engleska. Zvonik datira iz 15. veka. Foto: Wikimedia Commons / Public domain / Chris Downer / Hinton St. Mary: parish church of St. Peter / CC BY-SA 2.0

Hinton Sent Meri je malo selo u Dorsetu, na jugu Engleske, u kojem trenutno živi oko 250 ljudi. Selo ima crkvu posvećenu Svetom Petru, sa zvonikom iz 15. veka, ima tradicionalni pab, većnicu, vlastelinski dom, ima i vodenicu, koja je doduše izgorela u podmetnutom požaru pre dve decenije i još uvek nije obnovljena.

Po svemu, radi se o sasvim običnom selu, kakvih je bezbroj i u toj zemlji i u svima ostalim. I ostao bi Hinton Sent Meri van svakog javnog pomena i pažnje, da 12. septembra 1963. nije u njemu seoski kovač po imenu Volter Džon Vajt otkrio rimsku građevinu nepoznatog tipa, koja je ostala mahom neistražena, pa se još uvek samo nagađa da se radi o vili ili crkvi.

Ali deo građevine koji je istražen, doneo je izvanredno otkriće: dva podna mozaika iz 4. veka koji su pokrivali dve prostorije — veća po izgledu podseća na rimski triklinijum, tj. trpezariju — spojene malim dekorisanim pragom; mozaici su, smatraju arheolozi zbog stilskih i drugih karakteristika, bili proizvod radionice iz Durnovarije, današnjeg Dorčestera.

Hinton Sent Meri, Engleska, Dorset, Stari Rim, Rimska imperija Mozaik pronađen u dorsetskom selu Hinton Sent Meri, u rimskoj građevini nepoznatog tipa, datira iz 4. veka, a u njegovom središtu je muškarac koji se identifikuje ili kao Isus Hrist ili kao car Konstantin Veliki. Foto: Wikimedia Commons / Public domain / Fransars / Medelam

Prvi mozaik je važniji. Nalazio se u većoj sobi, a dimenzije su mu 5,2 sa 4,6 metara. U njegovom središtu je krug s portretom poprsja muškarca u belom palijumu, iza čije je glave Hristov monogram (Hi-Ro) — ili labarum, kako ga nazivaju po zastavi na kojoj se nalazio a koju je prvi koristio Konstantin Veliki — te dva nara, po jedan s njegove leve i desne strane.

Ko je taj muškarac, predmet je polemike. Najveći broj ljudi smatra da se radi o samom Isusu (neka vas ne zbuni to što nema bradu, ona se tada još nije ustalila u njegovim vizuelnim prikazima); ako je to zbilja on, ovo bi mogao biti najstariji poznati prikaz Hrista otkriven van Rima; u svakom slučaju bi spadao u red najstarijih poznatih prikaza Hrista uopšte, premda nije najstariji.

Naime, u rimskim katakombama ima fresaka s Isusom i iz 3. veka, ali one umetnički nisu na ovom nivou, sem mozaika na kojem je Hrist predstavljen kao Sol Inviktus, tj. Nepobedivo Sunce (postoji polemika i oko te identifikacije); na nešto višem nivou je freska iz katakombe Markelina i Petra, gde je prikazan kao Pantokrator koji sedi između stojećih Petra i Pavla, a koja je „vršnjak” ovom mozaiku.

Međutim, nije mali broj onih koji drže, da se u stvari radi o caru Konstantinu; i zaista, po liku podseća na njega, kad se uporedi s drugim prikazima tog prvog imperatora koji je prihvatio hrišćanstvo i presudno uticao na njegov razvoj i crkvu, ali sem toga i sem labaruma, nema natpisa koji bi nam definitivno pomogao oko bilo kakve identifikacije.

Hinton Sent Meri, Engleska, Dorset, Stari Rim, Rimska imperija Središnji krug rimskog mozaika iz 4. veka pronađenog u dorsetskom selu Hinton Sent Meri, u građevini nepoznatog tipa. Muškarac se najčešće identifikuje kao Isus Hrist, mada ima i onih koji smatraju da se radi o caru Konstantinu Velikom. Foto: Wikimedia Commons / Public domain / JMiall

Ništa nam naročito ne govori ni to što je krug u kojem se portret nalazi okružen s četiri lunete, u kojima su smeštene konvencionalne vinjete s prikazima šume i lova, uglavnom pasa i jelena; u samim uglovima mozaika su četiri kruga sa portretima koji predstavljaju personifikacije ili vetrova ili godišnjih doba.

Paganski panel iz manje sobe ima dimenzije 5 sa 2,4 metra, i u svom centralnom krugu prikazuje scenu iz grčko-rimske mitologije (tačnije grčke, koju su Rimljani usvojili): Belerofonta koji ubija Himeru. Na prvi pogled to je neuklopivo s mozaikom iz susedne prostorije, ali se tumači u hrišćanskom kontekstu, kao dobro koje pobeđuje zlo.

Dorsetski okružni muzej je po otkriću očistio pronađene mozaike, a na čuvanje ih je preuzeo i u London preneo Britanski muzej. Ali 2000. godine je došlo do neshvatljivog čina: prilikom izgradnje krova iznad otvorenog dvorišta, doneta je odluka da se mozaici, do tada fiksirani na pod muzeja, razbiju u deliće od kojih su sastavljeni i sklone.

Trenutno je u galeriji izložen samo Hristov portet, dok je ostatak mozaika u kutijama, koje su zakopane u nekom skladištu. Taj čin je okarakterisan kao vandalizam, i osuđen od strane mnogih relevantnih institucija i ličnosti. Trenutno se pregovara o vraćanju tih mozaika u Dorsetski muzej, zajedno s replikom Hristovog portreta; original bi ostao u Londonu.

Video: Zbog njega Kalemegdanska tvrđava danas izgleda ovako

(P. L.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Johan

    4. novembar 2021 | 19:17

    Englezi se trude da dokažu da su stariji narod od Srba.Dok smo mi razvijali poljoprivredu i kulturu oni su istrčavali iz pećina i arlakali na mesec držeći u rukama ubojita oružja od kostiju krupnih životinja.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA