Fizički je moguće živeti u Južnoj Americi, a istovremeno živeti u Evropskoj uniji (FOTO)

Ma koliko izjava iz naslova zvučala nebulozno, ona zapravo odgovara realnosti i to na krajnje (ne)očekivani način

  • 1

Kada neko kaže da živi na teritoriji Evropske unije, prva pomisao je da živi na teritoriji Evropske unije. Šalimo se, prva pomisao je da živi na teritoriji evropskog kontinenta, u okviru onih država koje su članice ove zajednice naroda.

NAJLEPŠA PRIČA NA SVETU: Kako je jedan fudbalski klub izborom imena i boja ujedinio razjedinjenu naciju (VIDEO)

Međutim, budući da je istorija Evrope tokom poslednjih pola milenijuma neodvojiva od kolonizacije drugih delova sveta, i pošto dekolonizacija nije bila totalna i potpuna, suprotno uvreženom mišljenju, postoje evropske države koje i dalje imaju teritorijalne posede van našeg kontinenta.

Uglavnom su to mala i nenaseljena ili slabo naseljena područja koja i ne žele da budu nezavisna jer im je dobro da budu pod upravom moćnih i bogatih evropskih država, ali i u tom smislu nisu sve te teritorije jednake.

ČUDO U SRBIJI: Uzgojio krompir koji je unutra potpuno ljubičast! (FOTO)

Postoje dve osnovne grupe tih teritorija. Prva grupa su tzv. "najudaljenije regije" (skraćenica koja se koristi i koju ćemo mi koristiti je OMR, što dolazi od engleske fraze "outermost regions") koje su sastavni i integralni delovi evropskih država, ali van našeg kontinenta.

Il Roajal, najveće ostrvo nadomak obale Francuske Gvajane u Južnoj Americi. Ovo je prekomorski departman te evropske sile koji je njen sastavni deo i samim tim deo Evropske unije. Foto: Wikimedia Commons/Tylda Il Roajal, najveće ostrvo nadomak obale Francuske Gvajane u Južnoj Americi. Ovo je prekomorski departman te evropske sile koji je njen sastavni deo i samim tim deo Evropske unije. Foto: Wikimedia Commons/Tylda

Tako je prekomorski departman Francuska Gvajana na severu Južne Amerike jednaki deo Francuske kao što je to departman Loara u kome se nalazi Sent Etjen ili departman Ušće Rone u kome se nalazi Marsej. Pored Gvajane, postoje još četiri prekomorska departmana koja su integralni deo Francuske Republike, i to su Gvadelup, Martinik, Majot i Reinion; Majot je najnoviji departman, koji je svoj status (iz druge grupe teritorija o kojoj će uskoro biti reči) promenio 1. januara 2014. godine čime je postao deo Evropske unije.

DA SE NAJEŽIŠ: 67 amazonskih plemena pojma nemaju da ljudi postoje van njihove džungle (VIDEO)

Uz Francusku, Portugalija ima u Atlantskom okeanu Azorska ostrva i Madeiru koja potpadaju pod OMR, a Španija ima Kanarska ostrva, ekonomski najsnažniju "najudaljeniju regiju" u Evropskoj uniji.

U svim navedenim "najudaljenijim regijama" se koristi evro kao valuta, ljudi tamo imaju pasoše EU, mogu slobodno da putuju, imaju svoje predstavnike u nacionalnim parlamentima i u Evropskom parlamentu, i tako dalje. Imaju u tom smislu sve pravne i formalne pogodnosti koje imaju i žitelji Pariza, recimo, plus neke od njih imaju čak i neke pogodnosti kao što je oslobođenost određenih poreza.

Madeira, portugalska prekomorska regija u Atlantskom okeanu i sastavni deo Evropske unije. Foto: Wikimedia Commons/Bengt Nyman Madeira, portugalska prekomorska regija u Atlantskom okeanu i sastavni deo Evropske unije. Foto: Wikimedia Commons/Bengt Nyman

Oni i u teoriji i u praksi žive u Evropskoj uniji, iako ne žive na evropskom kontinentu.

Druga grupa teritorija su takozvane "prekomorske države i teritorije" (skraćenicu koju ćemo koristiti je OCT, koja dolazi od engleske fraze "overseas countries and territories").

CRNCI UOPŠTE NISU VEĆINA U BRAZILU: E, ovo je čak i nas iznenadilo! (FOTO)

To su zavisne teritorije koje imaju specijalni odnos s nekom zemljom članicom Evropske unije, ali nisu sastavni i integralni delovi tih država. Lakmus test može da vam bude pitanje: da li imaju svog predstavnika u parlamentu te države članice EU? Ako nemaju, nisu njen sastavni deo.

Jedno od ostrva u Azorskom arhipelagu koji se nalazi u Atlantskom okeanu ali je sastavni deo Portugalije. Foto: Wikimedia Commons/Guillaume Baviere Jedno od ostrva u Azorskom arhipelagu koji se nalazi u Atlantskom okeanu ali je sastavni deo Portugalije. Foto: Wikimedia Commons/Guillaume Baviere

Trenutno postoji 25 OCT-a: 12 u vezi sa Velikom Britanijom, šest u vezi sa Francuskom, šest u vezi sa Holandijom (sve u Karipskom moru) i jedna u vezi sa Danskom (Grenland).

Najveća tajna glavnog grada Brazila može da se otkrije samo pogledom iz vazduha (FOTO)

One imaju znatno niža prava, mada ipak uživaju i neke privilegije. Neke koriste evro, a Evropski sud pravde je čak presudio i da je isključivanje žitelja karipskih ostrva (koja su pod zavisnošću Kraljevine Holandije) iz posedovanja holandskog državljanstva i samim tim pasoša Evropske unije - suprotno zakonima Evropske unije.

Treba reći da to nisu nikakvi izrabljivački kolonijalni odnosi; praktično sve naseljene "prekomorske države i teritorije" koje su u zavisnom odnosu prema evropskim silama imaju zavidnu unutrašnju samoupravu a njihove vlade u Evropi im nude da postanu "najudaljenije regije" i time deo Evropske unije. Na tim regijama je da odluče da li je to pametno. Neke holandske, na primer, već su ušle u taj proces.

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Excalibur

    25. decembar 2016 | 18:38

    Ovaj tekst,pa o Holandiji i njenim glavnim gradovima, i mnogi slični su pravo osveženje znanja,i bravo za pisca.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA