• 1

Vreme čitanja: oko 4 min.

ČIME SE SVE TRUJEMO: Svi toksini kojih ima u našoj hrani!

Vreme čitanja: oko 4 min.

Aflatoksin samo je jedan od otrova koji vrebaju iz namirnica. Tokom boravka u hrani namenjenoj ljudima ili životinjama, plesni proizvode mnoge otrove, koji su veoma opasni za organizam

  • 1

Aflatoksin samo je jedan od otrova iz grupe mikotoksina, otrova koji vrebaju iz buđi u namirnicama! Mikotoksini (od grčke reči mikes - gljiva i tokikon - otrov) sekundarni su produkti ili poluprodukti nastali u procesu metabolizma plesni. Otrovni su i imaju negativne biološke posledice na ljude i životinje.

 

Plesni proizvode ove otrove tokom svog boravka u hrani namenjenoj ljudima ili životinjama. Razmnožavaju se u uslovima njima najpovoljnije temperature i vlage. Što je veća vlažnost, razvoj buđi je brži.

 

Foto-ilustracija: Foter/Sidious Sid

Foto-ilustracija: Foter/Sidious Sid

 

Otkriće mikotoksina

 

Štetni efekti hrane s plesnima otkriveni su još u Kini, pre najmanje 5.000 godina. Međutim, nije svaka buđ otrovna, jer mikotoksine ne proizvode sve plesni. Zasad se zna da stotinak vrsta plesni proizvodi ove otrovne produkte, a poznato je više od 300 vrsta mikotoksina različitih nivoa štetnosti.

 

Toksini gljivica počeli sz ozbiljno da se proučavaju tek pre pedesetak godina, nakon što je 1960. godine u Engleskoj zabeležena smrt velikog broja ćurića. Otkriveno je da se u smeši hrane od kikirikija, kojom su ćurići tovljeni, nastanila gljivica koja proizvodi hemijsko jedinjenje kasnije nazvano aflatoksin, danas najpoznatiji od svih mikotoksina.

 

Foto-ilustracija: Foter/Libertas Academica

Foto-ilustracija: Foter/Libertas Academica

 

Akutne i hronične bolesti

 

Mikotoksini mogu imati karcinogena, mutagena, imunotoksična i teratogena svojstva. Ljudi i životinje najčešće su izloženi mikotoksinima putem kontaminirane hrane. Bolesti uzrokovane mikotoksinima javljaju se u akutnom ili hroničnom obliku i nazivaju se mikotoksikoze. Akutne mikotoksikoze manifestuju se jasno izraženim simptomima trovanja, pa čak i smrću.

 

Hronične kontaminiraju organizam na duže vreme, uzrokujući bolesti kao što su karcinomi, teški poremećaji hormonskog sistema, problemi imunog sistema, ciroza jetre i oštećenja bubrega. Takođe, moguće je da izazovu i pobačaj.

 

Mikotoksini se mogu godinama nagomilavati u organizmu u masnom tkivu, mlečnim žlezdama, mišićima i kostima.

 

Foto-ilustracija: Foter/Hinrich

Foto-ilustracija: Foter/Hinrich

 

Vrste mikotoksina

 

Plesni koje proizvode ove otrove najčešće se javljaju u žitaricama i stočnoj hrani.

 

Aflatoksini

 

Dele se na više podvrsta, najopasniji su od svih mikotoksina. Razvijaju se među žitaricama i orašastim plodovima. Preko stočne hrane mogu doći u mleko i mlečne proizvode.

 

Uzrokuju bezvoljnost, mršavljenje, smanjenu elastičnost krvnih sudova i unutrašnja krvarenja, neurološke poremećaje, ozbiljne promene probavnog sistema - proliv, povraćanje, grčeve, crevna krvarenja, unutrašnje edeme, krvarenja bubrega, žuticu, oštećenja i karcinom jetre.

 

Foto-ilustracija: Foter/Rob Qld

Foto-ilustracija: Foter/Rob Qld

 

Okratoksin A

 

Javlja se u žitaricama, kafi i grožđu. Uzrokuje probleme u urinarnom sistemu i oštećenja bubrega, ai ima kancerogeno delovanje.

 

Trihoteceni

 

Obuhvataju mnogo podvrsta, a najčešće se otkrivaju u pšenici, kukuruzu, zobi i ječmu.

 

Uzrokuju negativne promene u celom telu, na primer osipe na koži; stvaraju ozbiljne poteškoće s disanjem i krvarenje iz pluća; napadaju nervni sistem, manifestirajući se glavoboljama, drhtavicom, slabom koordinacijom pokreta i depresijom.

 

Foto-ilustracija: Foter/IITA Image Library

Foto-ilustracija: Foter/IITA Image Library

 

Zearalenon

 

Najčešće je prisutan u kukuruzu, ali i u pšenici, pirinču, soji, ječmu i prosu.

 

Izaziva preuranjeni pubertet kod dece i razne probleme reproduktivnih organa, uključujući tu i neplodnost.

 

Kako dospevaju u ljudski organizam?

 

Čovek unosi toksine gljivica u telo preko biljne hrane (žitarice, orašasto voće) i životinjskih proizvoda, na primer kravljeg mleka.

 

Smatra se da je oko 30 odsto svetske proizvodnje žitarica više ili manje zagađeno mikotoksinima. Stočna hrana takođe može sadržati ove otrove.

 

Foto-ilustracija: Foter/epSos.de

Foto-ilustracija: Foter/epSos.de

 

Namirnice najizloženije razvoju plesni

 

Žitarice: kukuruz, pšenica, ovas, raž, ječam i pirinač

 

Orašasti plodovi: bademi, lešnici, pistaća, orasi i kokosov orah

 

Mahunarke: kikiriki i soja

 

Voće: najviše grožđe i smokve te suvo voće

 

Foto-ilustracija: Foter/Libertas Academica

Foto-ilustracija: Foter/Libertas Academica

 

Povrće

 

Napici: kafa, kakao, vino i pivo

 

Mlečni proizvodi: mleko i sirevi

 

Prerađeni proizvodi: brašno, kukuruzne pahuljice i hrana za dojenčad

 

Kako se odbraniti od mikotoksina?

 

Mikotoksini mogu nastati u svim fazama obrade namirnica - pre žetve, tokom žetve, za vreme skladištenja ili prerade. U procesu proizvodnje hrane njihov se razvoj može sprečiti raznim metodama, no nijedan postupak nije efikasan za uništavanje već nastale plesniNije je moguće uspešno uklanjati vodom, odnosno pranjem, a otporna je i na kuvanje i prženje.

 

Foto-ilustracija: gailf548

Foto-ilustracija: gailf548

 

Ipak, postoji rešenje za eliminaciju toksina. Za tu svrhu koriste se sredstva zvana adsorbensi, koji privlače molekule mikotoksina i uklanjaju ih iz organizma. Ovaj proces moguće je postići jedino u digestivnom traktu. Na taj način sprečava se resorpcija u krvotok, te se velika količina mikotoksina stolicom eliminiše iz organizma. Najpoznatiji adsorbensi su zelena glina i zeolit. Adsorbensi se uzimaju nakon obroka kako bi vezali mikotoksine i izbacili ih iz tela.

 

Prirodni antioksidansi takođe mogu biti korisni u borbi protiv opasne plesni. Dokazano je i da beli luk umanjuje nepovoljne efekte mikotoksina. Sa ciljem preventive preporučljivo je kupovati samo sveže, domaće namirnice. Uzmite u obzir i to da zapakovane namirnice imaju manju mogućnost razvoja plesni naspram rinfuznih žitarica, orašastih plodova i suvog voća.

 

(Alternativa-za-vas.com / Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Najnovije iz rubrike Recepti

Komentari

  • Vladimir Gilmar Nevojdic

    2. mart 2013. | 14:56

    Pa sta da jedem, gloginje sto bi reko moj deda, hahhahh

    Podelite komentar