Ludorija zvana Dan zaljubljenih: Do 1969. ovaj dan je stajao u zvaničnom kalendaru Katoličke crkve

Psihoterapeut dr Zoran Milivojević objasnio je razliku između ljubavi i zaljubljenosti

  • 12
muškarac, žena. ljubav, sastanak, zagrljaj, baloni

Foto: Pixabay

To što je zapadni čovek proglasio zaljubljenost vrhuncem ljubavi, imalo je katastrofalne posledice po njegov ljubavni i porodični život.

Mnogo ljudi voli Dan zaljubljenih zato što je to prilika da pokažu svoju naklonost osobi koja im je draga.

Ovu priliku ne koriste samo oni koji su zaljubljeni, već i oni koji su zajedno iako je zaljubljenost davno prošla. Svaka prilika u kojoj je moguća potvrda postojećeg odnosa ljubavi je dobrodošla. A kako je dan Svetog Valentina postao svojevrsna institucija savremenog potrošačkog društva – jer je to iz aspekta prodavaca neka mala repriza božićne navale na prodavnice – možemo ga tretirati kao društveni obred koji je našao svoje mesto u savremenom društvu upravo zbog toga što zadovoljava određene psihološke potrebe ljudi.

Kada se malo pogleda u istorijat ovog hrišćanskog praznika, stvari postaju prilično nejasne. Do 1969. godine ovaj dan je stajao u zvaničnom kalendaru Katoličke crkve, ali je tada odlučeno da se on ispusti jer „praktično ništa nije poznato o svetom Valentinu“. Kako je reč o svecu iz doba ranog hrišćanstva i rimskih imperatora, prepričavanje legendi je tokom vremena dovelo do toga da se izbrišu razlike između svetog Valentina iz Ternija i svetog Valentina iz Rima, i da nastane mitska ličnost.

Prvi pismeni trag u kome se povezuje dan Svetog Valentina sa erotičnom ljubavlju nastaje mnogo kasnije. U XIV stoleću engleski filozof Džofri Čoser kaže da je Sveti Valentin dan kada se ptice pare. Dakle, upravo u periodu kada se kao nova vrednost slavi dvorska, viteška ili trubadurska ljubav, ovaj dan postaje danom erotične privlačnosti.

Svako doba je taj dan tumačilo u skladu sa svojim vrednostima, tako da on danas slavi zaljubljenost. Savremena popularna kultura je jednostavno izabrala jedan dan u godini da bi slavila zaljubljenost, a kako bi u taj dan bili uključeni i oni koji nisu katolici, pa ni hrišćani, kao i ateisti, sve češće se govori ne o Svetom Valentinu već o Danu zaljubljenih.

Ljubav

Foto: Freepik

Danas ljudi nedovoljno prave razliku između ljubavi i zaljubljenosti – dva osećanja koja su slična, ali opet tako različita.

Ova osećanja je teško razlikovati na osnovu načina na koji se doživljavaju, osim što je zaljubljenost intenzivnija. Takođe ih je teško razlikovati kada se posmatra kako se izražavaju kroz ponašanje kada su u pitanju privlačnost i partnerske veze.

Da bi neko mogao da razlikuje ova dva osećanja mora biti u izvesnoj meri psihološki pismen jer su ova osećanja zasnovana na potpuno različitim psihološkim procesima.

Najvažnija razlika između ljubavi i zaljubljenosti jeste u posledicama koje imaju po ljubavni život savremenog čoveka. Pažljiva analiza će pokazati da to što je zapadni čovek pomešao zaljubljenost i ljubav i proglasio zaljubljenost vrhuncem ljubavi, imalo katastrofalne posledice po njegov ljubavni i porodični život. Zato je po ovom pitanju prosvećenoj osobi malo čudno da zapadna civilizacija slavi upravo ono osećanje koje joj je donelo toliko problema.

Koje su to glavne razlike između zaljubljenosti i ljubavi?

 

Ljubav je trajno osećanje koje je zasnovano na dubokoj emocionalnoj povezanosti jednog bića sa drugim. Zaljubljenost je prolazno osećanje. Poslednjih godina bilo je nekoliko istraživanja koja su pokušala da u različitim zajednicama ustanove „prosečno“ trajanje zaljubljenosti, a njihovi rezultati se uglavnom kreću oko dve godine. Naravno postoje i daleko kraća zaljubljivanja.

Osećanje ljubavi se razvija relativno polako prema ljudima koji nam se sviđaju, koje upoznajemo i sve više prihvatamo. S druge strane moguće je trenutno se zaljubiti – na privi pogled.

Razlog za ove razlike je što je zaljubljenost zasnovana na projekciji idealizovane predstave o pravom partneru. Osoba koja se zaljubljuje u svojoj psihi sadrži predstavu idealne ljubavi – idealni drugi, idealna veza, potpuno srećna ljubav.

Da bi neko mogao da se zaljubi mora u sebi nositi ovu idealizovanu predstavu. A trenutak zaljubljivanja je kada se osobi učini da je u stvarnom svetu pronašla osobu koja se u potpunosti ili u velikoj meri uklapa u datu predstavu. U trenutku zaljubljivanja osoba veruje da ako drugi ima nekoliko osobina koje ona zahteva od „idealnog partnera“, da drugi ima i sve one druge osobine koje ona želi da nađe u drugome.

muškarac, žena, momak, devojka, vino, čaša, piknik, priroda, par, partner, veza, izlazak

Foto: Pixabay

Drugim rečima, zaljubljeni i ne vide osobu u koju su se zaljubili od slike idealnog partnera koju su projektovali preko te osobe. Zbog nesvesne projekcije imaju doživljaj da je partner jedina osoba na ovom svetu koja im savršeno odgovara. To objašnjava zašto je zaljubljenost toliko snažna emocija i zašto zaljubljeni toliko pate kada njihova naklonost nije uzvraćena ili kada su ostavljeni.

Mnogi ne znaju da zaljubljenost, za razliku od ljubavi, nije prirodno ili urođeno osećanje. Da bi neko mogao da se zaljubi mora nositi u sebi idealizovanu predstavu o ljubavi koja donosi sreću. Ako nema takvu predstavu, tada nije sposoban da se zaljubi. Zato su mnogi odrasli ljudi, koji su tokom emocionalnog sazrevanja uvideli da je priča o ljubavi koja donosi večitu životnu sreću samo mit, izgubili sposobnost da se zaljube.

Ali nisu u pitanju samo pojedinci, već celokupni narodi ili kulture u kojima se ne promoviše mit o ljubavi koja donosi sreću. Tako veliki mitovi o ljubavi dvoje ljudi nisu obeležje velikih civilizacija Azije, pa ni Afrike. Upravo je zapadni čovek taj koji je prvo zahvaljujući ljubavnim romanima, a kasnije i filmu i televiziji, kolektivno počeo da veruje da će mu ljubav doneti životnu sreću. Naše kolektivno nesvesno je „holivudizovano“ tako da filmske scenarije nesvesno pokušavamo da ostvarimo u svojim životima.

To što u tome uglavnom ne uspevamo, ne odvraća nas od toga. Živimo u kulturi koja i dalje veruje da je zaljubljenost prva faza ljubavi, da čovek mora da se zaljubi da bi mogao da voli. To se uglavnom ne dešava jer zaljubljivanje koje je zasnovano na idealizaciji, nužno vodi u razočaranje. A zajednica koja promoviše zaljubljenost doprinosi povećanju negativnih posledica „razljubljivanja“.

Složićemo se da je sve veće opšte ljubavno nezadovoljstvo. Povećava se kriza partnerstva i braka, raste broj usamljenih, koji čekajući pravu osobu propuštaju poslednje vozove. Povećava se broj usamljenih i razočaranih.

I zato se pitam, da li je zaista potrebno da slavimo dan kojeg je izmislio narod, navodno dan nekakvog svetog Valentina, čije postojanje crkve uporno i bezuspešno demantuju?

Zaljubljivanje nije put u ljubav, već je stranputica. Zato je potrebno da odustanemo od toga da putem zaljubljivanja biramo partnera. Zato moramo da pronađemo novi način biranja partnera, kojeg ćemo voleti, a koji će nam i dovoljno odgovarati. Treba naučiti da spojimo srce i mozak.

Ah ljubav

Foto: Ah ljubav

Na kioscima širom Srbije potražite novi broj magazina “Ah ljubav”. Uz primerak magazina dobićete poklon knjigu najčitanijh spisateljica današnjice.

 

Ah ljubav

Foto: Ah ljubav

(Telegraf.rs/Ah ljubav)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Raska

    13. februar 2021 | 21:36

    Molim bez reklamiranja"ovog" praznika.Hvala

  • Tren

    13. februar 2021 | 22:36

    Katolicki praznik Sv.Valentin,a pravoslavni Sveti Trifun!!!Uporno se namece Srbima -Dan ljubavi,pa mi Pravoslavci imamo ljubavi i veliko srce 365dana u godini💯💖💕💞

  • Тодорић

    14. februar 2021 | 07:24

    Католицима срећан свети Валентин,а нама ин вино веритас,св.Трифун.Данас се орезује лоза

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA