≫ 

Kad tata udari mamu, dete može pomisliti da je to normalno: Žrtve nasilja nad ženama su i najmlađi!

Deca gledaju kako se roditelji odnose jedno prema drugom i "upijaju“ takvo ponašanje, smatrajući ga društveno prihvatljivim

  • 0
Nasilje, cupanje kose, zlostavljanje, tuca

Foto: Shutterstock, Nikola Tomić

U svetu se danas obeležava Međunarodni dan borbe nasilja nad ženama.

Prema statističkim podacima, svaka druga žena u Srbiji preživi neki oblik nasilja - fizičkog, seksualnog, psihološkog ili ekonomskog, a nasilje često ostaje „nevidljivo“ sve dok se ne desi tragičan ishod.

Od početka godine zbog nasilja u porodici 33 žene u Srbiji su izgubile život, a počinioci zločina bili su njihovi muževi ili verenici.

Koliko je zakon promenio stvari?

 

Ministarstvo pravde ističe da je za gotovo tri i po godine primene Zakona o sprečavanju nasilja u porodici razmatrano više od 166.000 slučajeva nasilja u porodici.

Od 1. juna 2017. godine, kada je počela primena tog zakona, pa do kraja oktobra ove godine, grupe za koordinaciju i saradnju, koje su obrazovane na području svakog osnovnog javnog tužilaštva, izradile su 51.823 individualna plana zaštite i podrške žrtvama.

Javni tužioci su u tom periodu podneli 61.249 predloga za produženje hitnih mera zaštite, dok su sudovi usvojili 60.055 tih predloga.

Pre gotovo tri i po godine značajno je unapređena krivično pravna zaštita žena i uvođenjem četiri nova krivična dela u kazneni sistem Srbije – proganjanje, polno uznemiravanje, sakaćenje polnog organa i zabrana prinudnog braka.

Devojka, maltretiranje, silovanje, žena, nasilje

Foto-ilustracija: Shutterstock

Od juna 2017. do kraja oktobra 2020. godine za krivično delo proganjanje doneto je 130 osuđujućih presuda, dok je za polno uznemiravanje doneto 84 osuđujuće presude.

Ministarstvo pravde podseća da je u aprilu ove godine dalo preporuku da se rad grupa za koordinaciju i saradnju odvija onlajn i da je, uz podršku Ujedinjenih nacija – Programa za razvoj (UNDP), pokrenut pilot program u osam osnovnih javnih tužilaštva da se sastanci tih grupa održavaju preko aplikacije Zoom.

Cilj je da se žrtvama nasilja u porodici pruži sveobuhvatna i celovita zaštita i tokom epidemiološke krize izazvane virusom korona, a da sa druge strane budu ispoštovane i sve preporuke za sprečavanje širenja virusa.

Ministarstvo pravde poziva nadležne državne organe da se još intezivnije uključe u borbu protiv porodičnog nasilja, sa ciljem da se spreči njegova eskalacija i slučajevi u kojima dolazi do smrtnih ishoda.

Kako nasilje nad majkama utiče na decu?

 

Istraživanja su pokazala da nasilje nad ženama koje vrše njihovi emotivni partneri najčešće ostaje neprijavljeno policiji, i karakteriše se trajnošću, širokom rasprostranjenošću, prisustvom tradicionalnih mehanizama okrivljavanja žrtve, prisustvom društvenih stereotipa koji zamagljuju pravu sliku ove pojave i odgovornost kako učinioca, tako i institucija.

Ali, crnom nizu ovde nije kraj. Deca koja prisustvuju scenama nasilja oca nad majkom i sama kasnije mogu da postanu nasilna prema drugovima, emotivnim partnerima, nastavnicima... Svedoci smo da je, nažalost, poslednjih godina vršnjačko nasilje u porastu, a sa ovim problemom trebalo bi da se uhvate u koštac i porodice, i društvo u celini.

Nasilje rađa nasilje, upozoravaju psiholozi.

- Često iza nasilničkog ponašanja dece stoje pogrešni modeli koji su prisutni u porodici. Psiholog bi trebalo da razgovara sa roditeljima tog deteta i vidi da li su u porodičnom sistemu prisutni takvi mehanizmi koji bi utvrdili zašto dete ispoljava agresivnost – objasnila je psiholog Aleksandra Janković za Telegraf.

Tuca u skoli, vrsnjacko nasilje

Foto-ilustracija: Shutterstock

Ismevanje, vređanje, nipodaštavanje tuđe ličnosti, ucenjivanje, fizički napadi, kao i sve češće digitalno nasilje kojim maloletnici pribegavaju, koren najčešće ima u porodici.

Deca gledaju kako se roditelji odnose jedno prema drugom i „upijaju“ takvo ponašanje, smatrajući ga društveno prihvatljivim. Dodatni problem nastaje kada žrtva odluči da „uzme stvar u svoje ruke“ i „odgovori istom merom“ – tada talas nasilja preti da preraste u cunami.

- Pogrešno je pravdati agresivno ponašanje sa "bio/la je izazvana", "samo je vratio/la šamar"... Psiholog treba da utvrdi koja je to greška koja je prisutna u porodici. Takođe, važno je da roditelji vode računa da se njihovo dete u komunikaciji sa drugima ponaša adekvatno, bez agresivnih ispada – naglašava psiholog Janković i dodaje da bi decu koja su sklona nasilju trebalo pravilno usmeriti i poslati na aktivnost koja će im dati mogućnost da se oslobode besa i nauče da kontrolišu svoju agresiju.

Ali, pre svega, nasilje bi trebalo iskoreniti u samoj porodici, kako se ono ne bi „prelivalo“ i na decu.

Ako trpite nasilje ili znate nekog ko trpi nasilje, pozovite SOS telefon 0800 - 35 00 36

 

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA