≫ 

Zbog opasnih supstanci pronađenih u dečijim igračkama deca teže progovore, a devojčice ranije ulaze u pubertet!

Umesto dozvoljenih 0,1 odsto, polovina ispitanih igračaka iz srpskih prodavnica sadržala je od 0,5 do čak 31 odsto ftalata

  • 1

Pojedina deca čije su majke izložene ftalatima tokom trudnoće kasnije i teže počinu da govore. Ako su devojčice, može se desiti da ranije uđu u pubertet, tvrdi Alternativa za bezbednije hemikalije (ALHem) u svom izveštaju "Igračka plačka", pozivajući se na strana istraživanja.

Otkako se pojavila bojazan da najmanje 35 igračaka i proizvoda za negu dece sadrži ftalate, na svaki predmet u dečijoj sobi bačena je senka sumnje. Naročito kada je ALHem istakao da su dozvoljene koncentracije ftalata 0,1 odsto, a da je glava samo jedne lutke sastavljena od 31,5 odsto ove supstance.

Ftalati u dečjim igračkama Foto: Evropska komisija

- Ftalati su grupa organskih jedinjenja koja se namerno stavljaju u plastiku da bi ona bila mekana i savitljiva. Oni su klasifikovani kao opasni po zdravlje ljudi, izazivju negativne efekte, toksični su po reproduktivne organe, odnosno utiču na smanjenje plodnosti, i remete rad hormonskog sitema - istakla je Jasminka Ranđelović, programska koordinatorka ALHema za N1.

Ove supstance možemo uneti u telo udisajem, putem kože ili oralno, a naročito su opasni po trudnice, decu i tinejdžere, tvrdi ona.

Dešava se da devojčice ranije uđu u pubertet, ako su majke bile izložene velikim koncetracijama ftalata Foto-ilustracija: Profimedia

- U jednoj studiji objavljenoj u časopisu "JAMA Pediatrics", autori su ispitali nivoe ftalata kod trudnica u odnosu na govorno-jezički razvoj kod njihove dece. Studija je obuhvatila 963 dece i majki iz Švedske i 37 majki i dece iz SAD. Istraživači su određivali prisustvo ftalata u uzorcima urina trudnica u ranoj fazi trudnoće. Nakon rođenja deteta, roditelji su popunjavali upitnik o govorno-jezičkom razvoju njihovog deteta. Naročito dva ftalata, dibutil ftalat (DBP) i butilbenzil ftalat (BBP) - oba klasifikovana kao toksična po reprodukciju i kao endokrini disruptori - statistički su značajno povezana sa usporenim govornojezičkim razvojem kod mališana - navodi se uz izveštaju ALHema.

Posledice se mogu osetiti i u kasnijem periodu.

Ftalati su najčešće u igračkama za kupanje Foto: Evropska komisija

- Druga nedavna studija o humanoj reprodukciji pokazala je da su ćerke majki koje su imale viši nivo određenih hemikalija u telu tokom trudnoće - ranije ušle u pubertet. Veza je pronađena sa supstancama dietil ftalata i triklosanom, koje se koriste kao komponente u mirisima, sapunima i pastama za zube - piše u izveštaju.

7 OD 15 IGRAČAKA PROBLEMATIČNO

Aktivisti ALHema su nasumično izabrali 15 igračaka koje se prodaju u brendiranim i prodavnicama azijske robe u Srbiji. Testiranje u institutu "Milan Jovanović Batut" pokazala su da je 7 od 15 igračaka problematično, odnosno da umesto dozvoljenih 0,1 odsto sadrži od 0,5 do čak 31 odsto ftalata.

Reč je o igračkama koje su napravljene od takozvane PVC plastike, a najćešće su to patkice i druge životinjice za kupanje, mekane lopte ili lutke, naročito na delovima koji se savijaju – lice, laktovi ili kolena.

Ftalati su često u lutkama Foto: Evropska komisija

Ove proizvode možete prepoznati po trouglu u kojem je broj tri. Takođe treba izbegavati proizvode sa reciklažnom oznakom 7. Pri kupovini igračaka treba čitati deklaraciju i tražiti trougao sastavljen od tri slova A.

- Što urednija deklaracija, to bolje. Ako igračka na pakovanju ima naziv proizvođača, kontakt adresu i naziv uvoznika, veća je verovatnoća da će biti u skladu sa propisima - kaže Ranđelović.

O tome treba voditi računa čak i ako kupujete igračke u brendiranim prodavnicama ili inostranstvu, jer ovo svakako nije problem samo u Srbiji. Prema podacima objavljenim u Izveštaju Sistema brze razmene informacija o nebezbednim proizvodima u zemljama EU (RAPEX) za 2017. godinu, na prvom mestu po broju nebezbednih proizvoda nalaze se upravo igračke (29 odsto), zatim motorna vozila (20 odsto), odeća i tekstil (12 odsto), električni uređaji (6 odsto), predmeti za negu dece (5 odsto).

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Ena

    10. april 2019 | 22:44

    Mi za sve bolesi i poremecaje krivimo NATO a od 99te nas bombarduje ko pre stigne i sa cim stigne !Dobro smo i zivi a deca sve bolesnija a jos je pitanje i kakva ce se radjati !Katastrofaa !

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA