6 faktora koji dovode do bolesti pluća kod nepušača, a nikada vam to ne bi palo na pamet

Postoje brojni felementi koji mogu i kod nepušača da povećaju rizik od nastanka ovog oboljenja

  • 1

Nepušeči nimalo nisu zaštićeni od bolesti pluća, a pogotovo onih hroničnih. Postoje faktori koji kod onih koji ne konzumiraju cigarete povećavaju rizik od plućnih oboljenja.

Hronična opstruktivna plućna bolest je termin koji se koristi za opisivanje niza oboljenja pluća kao što su emfizem i hronični bronhitis. Ovo stanje predstavlja sprečavanje normalnog protoka vazduha koje ne može da se tretira inhalatorom.

Prema prethodnim izveštajima, najveći faktor rizika za hroničnu opstruktivnu plućnu bolest je dim cigareta, ali ne trpe samo pušači posledice koje izaziva ovo stanje.

Postoje brojni faktori koji mogu i kod nepušača da povećaju rizik od nastanka ovog oboljenja.

Ekološki faktori

Prema mišljenju profesora Dž.R. Džuberta, pulmologa iz Stelenboša, faktori rizika mogu da budu i neki ekološki činioci poput dima, prašine i pare. Hronično udisanje štetnih čestica i gasa ima tendenciju da stimuliše upalu pluća tokom dužeg vremenskog perioda, što dovodi do progresivnog oštećenja plućnog tkiva.

Istraživanje pokazuje da je najmanje 15 odsto slučajeva hronične opstruktivne plućne bolesti rezultat stanja na radnom mestu, gde su zaposleni izloženi štetnim česticama i plinu. Radnici su izloženi rudničkoj prašini i kristalnom silicijumu, posebno u rudarskoj i građevinskoj industriji. Druge industrije povezane s povećanim rizikom od ovog stanja uključuju fabrike u kojima se obrađuje guma, plastika, koža i tekstil.

Infarkt, Srčani udar, Bolovi u grudima, Rak dojke, Upala pluća Foto-ilustracija: Profimedia

Pasivno pušenje

Pasivno pušenje se smatra faktorom rizika za brojne respiratorne bolesti, sinusitis i alergijski rinitis. Zaključci studija koje su istraživale efekte pasivnog udisanja dima na hroničnu opstruktivnu plućnu bolest bili su podeljeni, a neki tvrde da pasivno pušenje ne povećava prevalenciju ovog stanja. Međutim, "American Lung Association" tvrdi da je oko 40.000 smrtnih slučajeva godišnje povezano s pasivnim pušenjem i da ono može da pogorša respiratorne probleme.

Prethodne respiratorne bolesti

Ukoliko ste imali respiratorne bolesti kao što su astma ili bronhitis u detinjstvu ili kao odrasla osoba, to može da poveća rizik za hroničnu optruktivnu plućnu bolest koja se ne odnosi na pušenje. Prema studiji objavljenoj u časopisu "Lung", hronična opstruktivna plućna bolest koju su dijagnostikovali lekari se pojavila kod 29 odsto populacije s istorijom astme. Prevalencija ovog oboljenja bila je veća kod odraslih osoba s aktivnom astmom, čak i ako su bili nepušači tokom celog života.

HIV

Postoje dokazi koji jasno ukazuju na to da HIV, sam ili u kombinaciji sa sekundarnim infekcijama i tuberkulozom, može da poveća rizik od hronične opstruktivne plućne bolesti. To može da bude zbog ponovljenih respiratornih infekcija, efekta virusa na plućno tkivo ili zbog smanjenog imuniteta, ali tačan uzrok treba da se istraži detaljnije, navode stručnjaci.

Kašalj, kašljanje, Srčani udar, Infarkt, Gušenje, Foto-ilustracija: Profimedia/Alamy / Zbog srčanih problema u Srbiji godišnje umre 52.000 osoba

Genetika

Nedostatak proteina u jetri može da uzrokuje i do pet odsto slučajeva hronične opstruktivne plućne bolesti. Ovaj protein se naziva alfa-1 antitripsin i njegov nedostatak je uzrokovan različitim genetskim faktorima.

Starost

Ljudi stariji od 40 godina imaju veći rizik od hronične opstruktivne plućne bolesti, a rizik se povećava sa godinama. Sve je više dokaza da proces starenja može da uzrokuje abnormalnosti pluća koje su povezane s ovim oboljenjem.

(Telegraf.rs / klix.ba)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA