Uticaj kardiovaskularnih bolesti na životni vek Evropljana: Žene žive duže od muškaraca, a evo zašto

Nova kolumna Dr Nenada Dikića o kardiovaskularnim bolestima i njihovom uticaju na životni vek Evropljana

  • 3

Iako ljudi žive duže nego ranije, u mnogim zemljama Evrope je ljudi umiru isuviše mladi. Rizik od prerane smrti od kardiovaskularnih bolesti (KVB) je do sedam puta veći kod muškarca koji žive u Istočnoj Evropi nego u Zapadnoj. Očekivano trajanje života muškarca je 17 godina kraće u zemljama Istočne Evropi.

Prošli članak o usamljenosti otkrio je da je u Istočnoj Evropi usamljenost bar dvostruko veća nego u Zapadnoj Evropi. To me je zainteresovalo da pogledam razlike vezane za ostale faktore rizika među evropskim narodima i situacija je u svemu slična.

grafikon usamljenost kardivaskularne bolesti Foto: Nenad Dikić

Prijavljena prevalencija usamljenosti u Evropi i Kini. Postoje značajne razlike u prevalenciji među evropskim zemljama sa većom prevalencijom u grupi EU1 (Bugarska, Mađarska, Letonija, Poljska, Rumunija, Rusija, Slovačka i Ukrajina) nego grupa EU2 (Austrija, Kipar, Estonija, Francuska, Portugal, Slovenija i Španija) i grupa EU3 (Belgija, Danska, Finska, Nemačka, Irska, Holandija, Norveška, Švedska, Švajcarska i Velika Britanija). Yang KM, 2008 & 2011.

Očigledno je da ljudi u Istočnoj Evropi i Baltičkim zemljama ne samo da su više usamljeni, što je prilično neobjašnjivo, već i da više koriste alkohol i puše, kao i da imaju značajnije rizike po pitanju male fizičke aktivnosti i ishrane.

slide-foto-nenad-dikic Foto: Nenad Dikić

Verovatno zbog boljeg socioekonomskog statusa i sve ukupnih odnosa u društvu, muškarci imaju nezdravije navike vezane za pušenja i način ishrane, pijenja alkohola i zatim i više stope povređivanja i loših međuljudskih odnosa, a posebno nasilja prema ženama. Međutim novija istraživanja pokazuju da devojke usvajaju takozvane muške obrasce konzumiranja alkohola, a mladi muškarci ne definišu nužno svoju muževnost preuzimanjem navedenih rizika.

Zbog svega su prema SZO neki ključni pokazatelji rizika promenjeni u korist mlađe populacije i nerazvijenih zemalja.

slide-foto-nenad-dikic Foto: Nenad Dikić

Prosek očekivanog trajanja života muškarca je od 64,7 do 81,2 godine - razlika je skoro 17 godina među zemljama u Evropi. Zdrav životni vek (broj godina života bez bolesti) takođe se uveliko razlikuje, u rasponu od 58,7 do 72,4 godine. Osamdeset i šest procenata svih smrti kod muškarca se mogu pripisati nezaraznim bolestima i povredama. Glavni uzroci su kardiovaskularne bolesti (KVB), karcinom, dijabetes i respiratorne bolesti. KVB su glavni uzrok prerane smrti u dobi od 30 godina i 70 godina u Evropi. Povrede su drugi vodeći uzrok prerane smrti kod muškaraca u Evropi i glavni uzrok smrt za dečake od 5 do 19 godina.

Prof. Dr Nenad Dikić, Univerzitet Singidunum, predsednik odbora za Doping kontrolu ADAS-a Foto: Privatna arhiva

Rizik od prerane smrti od KVB je do sedam puta veći kod muškarca koji žive u Istočnoj Evropi nego u Zapadnoj.

Pored toga možda je interesantno:

• Tri četvrtine svih smrtnih slučajeva u saobraćaju dogodi se muškarcima ispod 25 godina

• Pušenje je vodeći faktor rizika kod muškaraca u zapadnoj i centralnoj Evropi i može se pripisati 14,2% i 19,2% godina izgubljenih zbog lošeg zdravlja ili smrti

• Upotreba alkohola i droga je vodeći faktor rizika za muškarce u istočnoj Evropi i odgovara 23,7% izgubljenih godina

• Prehrambene navike su vodeći faktor rizika za muškarce u centralnoj Aziji i odgovaraju 17,2% izgubljenih godina

• Povišen krvni pritisak je vodeći metabolički faktor rizika za zdravlje ljudi širom Evrope i prema SZO mu se pripisuje 14,81% izgubljenih godina i prevalencija je veća nego kod žena

Ako se svemu tome doda da muškarci idu kod lekara ređe od žena i disimuliraju tegobe i da često imaju ozbiljne emocionalne probleme i nedijagnostikovane simptome depresije onda možda nije čudno da stopa samoubistava 5 puta veća kod muškaraca u dobi od 30 do 50 godina.

slide-foto-nenad-dikic Foto: Nenad Dikić

Ulazak u EU nije samo usaglašavanje propisa i standarda, već i prihvatanje zdravih životnih stilova. Iako znam da bi ovo moglo da dovede do žučne rasprave postavlja se zaista pitanje zašto ljudi ne shvate da faktore rizika za razna oboljenja treba kontrolisati i potruditi se da povećaju očekivane godine života bar za 10, a smanje neverovatnih 7 puta veći rizik od kardiovaskularnih bolesti. Da parafraziram čuvenog kineskog filozofa Lao Cea, promene života počinju sa imanjem vizije i prvim korakom.

(Telegraf.rs/Prof. dr Nenad Dikić, Univerzitet Singidunum)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA