≫ 

Na skoro svakom hlebu stoje oznake E202, E282, E466, E 330 - evo šta one znače

Šta Srbija jede?

  • 7
Hleb

Foto: Pixabay

Dugotrajni proizvodi koji mogu da traju i do 30 dana postaju sve popularniji na tržištu i dostupni su u većini marketa u Srbiji. Međutim, ono što zabrinjava mnoge je činjenica šta ova vrsta proizvoda sadrži u sebi, kao i da li je bezbedna za ishranu...

Zahvaljujući relativno niskoj ceni i velikom broju kalorija, hleb je jedno od najpopularnijih prehrambenih proizvoda na svetu. Toliko je svestran da se može pripremati i prodavati u sortama bilo kojeg oblika ili veličine.

Na našem tržištu se sve češće može nađi hleb, rezani ili u obliku tosta, koji se može jesti do mesec dana nakon kupovine, a pripremljen je od belog i intregralnog brašna, spelte, heljde ili celog zrna...

Iako sve namirnice moraju da prođe kontrolu kvaliteta i zdravstvene ispravnosti nemoguće je da ne pomislimo na potencijalne rizike, odnosno hemikalije koje se koriste u pripremi hleba kako bi se produžio rok trajanja. Prema tome, koliko dugo zaista hleb može traje i da li je ova vrsta industrijskog proizvoda bezbedna za ishranu?

hleb

Foto: pixabay.com

U pripremi hleba se najčešće koriste aditivi koji održavaju kvalitet i svežinu proizvoda, ali u velikim količinama mogu da ugroze zdravlje. Na prehrambenim proizvodima se označavaju navođenjem kategorije, naziva ili E broja aditiva. Elmugatori su strane supstance, koje se prirodno uglavnom ne nalaze u namirnicama, zbog čega je i ustanovljena internacionalna procedura za određivanje njihove zdravstvene bezbednosti. Proceni bezbednosti upotrebe svakog aditiva ponaosob prethodi veliki broj ispitivanja. Dok je limunska kiselina najbezbedniji aditiv, postoje i oni za koja su propisana ograničenja upotrebe u prehrambenim proizvodima, pri čemu se vodi računa o količini i učestalosti.

Koja vrsta aditiva se najčešće dodaje u testo?

 

Zahvaljujući aditivima, tačnije elmugatorima, koji imaju veliku ulogu u dugotrajnosti ove namirnice, danas na tržištu možemo naći hleb koji može da traje od nekoliko dana do nekoliko nedelja ili više. Među najpopularnijim aditivima koji se nalaze u testu su regulatori kiselosti, sredstva za sprečavanje zgrudnjavanja, zaslađivači, sredstva za poliranje, sredstva za zadržavanje vlage, sredstva za tretiranje brašna.

hleb

Foto: Pixabay.com

Hleb produžene dužine trajanja u svom sastavu može imati mnogo aditiva, a mi ćemo u navesti samo neke elmugatore koje izazivaju određene reakcije organizma:

- E282 - utiče na uznemirenost, nesanicu, razdražljivost;

- E202 -  konzervans koji pri razlaganju u crevnoj flori povećava produkciju gasova i dijareju;

- E466 - veće koncentracije izazivaju crevne probleme (nadimanje, zatvor);

 - E 330, štetan dodatak ishrani, koji može izvati različite zdravstvene probleme – od upale u ustima, preko erozije zuba;

Difosfati i kiseli karbonati, koji su u funkciji stabilizatora proizvoda, takođe mogu negativno uticati na organizam.

Elmugatori mogu biti korisni

 

Emulgatori mogu da budu i vrlo korisni. Iza šifre E 110 krije se antikancerogeni indijski šafran, E 160 je pigment karoten koji takođe štiti od tumora, E 170 je kalcijum-karbonat, E 300 vitamin C, E 306 vitamin E, E 504 magnezijum-karbonat... Sojin lecitin koji se označava pod šifrom E 322 je sastojak mnogih proizvoda, posebno slatkiša. Zbog dijetetskog i terapeutskog svojstava, preporučuje se kao dodatak u ishrani, jer sadrži sastojke koji utiču na metabolizam jetre, apsorpciju masti, koagulaciju krvi i regeneraciju ćelija nervnog sistema.

Hleb, Tost

Foto: Pixabay.com

Da li hleb sa produženim rokom trajanja možemo pripremiti sami?

 

Kako biste u jednom parčetu hleba podmiriti sve uslove zdravog unosa žitarica, vlakana, minerala, a bez trunke aditiva i veštačkih boja, najbolje je, slažu se nutricionisti, da hleb spremate sami. Među mnogim receptima koji obećavaju produženu svežinu, izdvojili smo hleb od kiselog testa koji je posebno ukusan, duže traje od drugih hlebova i lakše se vari.

Zameštajte brašno (ražano ili pšenično) sa mlakom vodom i ostavi na toplom mestu. Potom sačekajte par dana dok smesa ne počne da poprima blago kiselkasti miris. To je znak da su bakterije iz brašna i vazduha aktivne i da je testo spremno za dalju upotrebu. Dalje se za pripremu hleba, opet dodaju brašno i voda, malo soli i šećera, i ostali sastojci zavisno od ukusa. Pre pečenja, zamešeno testo mora još jednom da odleži. Rerna se prethodno zagreje na temperaturu 230-250°C, pa se dugme okrene na srednju temperaturu. Tako ćete sprečiti da hleb pukne.

Video: Imate li za hleb: Ova vekna košta 1.380 evra i najskuplja je na svetu

(Telegraf.rs/Kristina Milošev)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Cc

    28. januar 2020 | 15:33

    Ja pravim domaci i nema problema 💪

  • Nije nego

    28. januar 2020 | 16:01

    Vino moze da se pravi i od grozdja. Hleb moze da se pravi i od brasna. Torta moze i sa lesnicima i orasima. Sokovi mogu da se prave i od voća. Rado bi lajkovap lep komentar u istom fazonu ....

  • Voja

    28. januar 2020 | 15:58

    To je zlocin sa takvim hlebovima

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA