Stručnjaci upozoravaju: Korona virus je samo prva u nizu pandemija koje nam slede, a evo i zašto

Čak i kada uspemo da zaustavimo širenje korona virusa, moraćemo da se pozabavimo pripremama za sledeću globalnu zarazu

  • 2
Korona virus

Foto: Pixabay

Stručnjaci na polju očuvanja životne sredine upozoravaju da korona virus neće biti poslednja pandemija koja će zadesiti čovečanstvo, ako nastavimo da zanemarujemo uticaj koji uništavanje prirode ima na širenje zaraznih bolesti.

- U potpunosti sam siguran da će ovakvih bolesti biti i u budućnosti, ako nastavimo da uništavamo prirodu, krčimo šume i lovimo divlje životinje iz bilo kog razloga - poručuje za Independent Enrik Sala, morski ekolog i pripadnik projekta National Geographic-a ''Campaign For Nature''.

Sečom prašuma oslobađamo patogene kojima do sada nismo bili izloženi

 

Vlasti u Kini zabranile su upotrebu i uzgoj divljih životinja otkako je epidemija uzela maha. Urpkos tome, stručnjaci ističu da je pravi problem neprestano uništavanje ekosistema, zbog čega smo sve češće u bliskom kontaktu sa ovim životinjama.

- Kada srušite zastarelu staju, prašina leti na sve strane. E, tako i kada posečete prašumu, svuda lete virusi - kaže Dejvid Kvamen, pisac knjige o virusnim epidemijama ''Spillover: Animal Infections and the Next Human Pandemic''. Štetu, dakle, ne činimo samo lovom, već i sečom šuma i uništavanjem prirodnih staništa radi rudarstva.

Tako je 17 odsto amazonske prašume razoreno u poslednjih 50 godina. Životinje su nepresušan izvor patogena, a mnogima od njih nikada do sada nismo bili izloženi. Epidemije HIV-a i ebole su posledica lova na majmune, dok su MERS i SARS, baš kao i Covid-19, potekli sa pijaca žive robe. Jednom kada patogen pređe sa životinje na čoveka, on ima mogućnost da se izuzetno brzo raširi planetom zahvaljujući avionskom transportu.

Jedini način da se preduprede dalje biološke katastrofe u ovom pogledu jeste da se podigne svest o opasnosti koju primena divljih životinja u ishrani predstavlja, ali i da se vrši rigorozna regulacija trgovine ovakvim mesom.

Foto: Pixabay

Bacamo trećinu hrane koju proizvedemo 

 

Stručnjaci ističu da je neophodno da se pronađe alternativa za stanovništvo koje zavisi od trgovine divljim mesom. Vlast u svakoj zemlji dužna je da zaštiti prirodu unutar svojih granica, ali i da reguliše ili skroz zabrani lov na divlje životinje. Proizvodimo dovoljno hrane za 10 milijardi ljudi, a čak trećinu od toga bacamo, što je već samo po sebi problematično, a moglo bi da reši puno toga.

Veliki izazov su i klimatske promene. Virusima gode visoke temperature, pa je borba protiv globalnog zagrevanja front na kome ne smemo da posustanemo. Kao primer navešćemo malariju, koja se danas u Keniji može pronaći u planinskim predelima u kojima dosad nije bila prisutna, jer su i tamošnje temperature bile niže.

Očekuje se da će svetska populacije do 2050. dostići brojku od 9.7 milijardi ljudi. Ako se uzme u obzir porast stanovništva, narušavanje biodiverziteta i potraga za izvorima hrane, samo je pitanje kada će se pandemije dešavati. Čak i kada uspemo da zaustavimo širenje korona virusa, moraćemo da se pozabavimo pripremama za sledeću globalnu zarazu.

(N.I.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Zemlja

    6. april 2020 | 23:00

    Se zna i mora odbraniti od parazita i eksploatatora koji sebe nazivaju ljudskim rodom...!

  • Labaratorija

    7. april 2020 | 00:52

    Sve to ljudi naprave svojim eksperimentisanjem u raznim labaratorijama i na neciji znak puste u svet ovaj put im je bas poslo za rukom da sto vise ljudi smaknu sa sveta na zalost najvise statijih i slabijih. covek je najvece zlo...

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA