≫ 

Dr Snežana Alčaz upozorava na bolest zavisnosti koja se može javiti u periodu vanrednog stanja

Dok je za one koji su zavisni od kocke ovaj period idealan za odvikavanje, za druge je pak, opasan.

  • 29
Dr Snežana Alčaz, Kockanje, intervju Foto: Privatna arhiva, Pixabay

Tokom vanrednog stanja u Srbiji, a usled mera zaštite u borbi protiv pandemije korona virusa sve kladionice i kockarnice širom zemlje su zatvorene. Kako će se to odraziti na zavisnike od kocke i zašto još veća opasnost leži u online kockanju, za “Telegraf” otkriva mr sc dr Snežana Alčaz, neuropsihijatar i načelnik službe bolničkog lečenja Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti, kao i predsednik Sekcije za bolesti zavisnosti.

Dr Alčaz je objasnila da oni koji imaju razvijenu zavisnost od kocke i koji su morali da prestanu sa ovom aktivnošću, mogu razviti neku vrstu apstinencijalne krize tokom perioda samoizolacije.

- Tokom krize može doći do nervoze, napetosti, neraspoloženja i naglašene želje tj. žudnje za kockanjem, ali ne i do značajnijih promena ponašanja koja bi bila opasna za tu osobu ili za okolinu. Jedino ako se radi o zavisnicima od kocke koji imaju neku udruženu psihijatrijsku bolest, moguće su burnije reakcije - ističe.

Ona upozorava da je kockanje preko interneta odnosno preko raznih aplikacija mnogo opasnije nego kockanje „uživo“.

- Moguće je u izolaciji, dostupno je jer nema restrikcija u smislu godina, radnog vremena i izbora; Realan novac nije vidljiv tokom kockanja, pa se lako troši; Anonimno je, niko ne mora da vidi i da zna, pa se duže može prikrivati; Omogućava brzo kockanje nezavisno od vrste igre, a brzina povećava adiktivnost. Ovakvo kockanje je uvek dostupno bekstvo od stvarnosti - ističe dr Alčaz i nastavlja:

- Prelazak na online kockanje zbog svega navedenog može dovesti do razvoja zavisnosti od kocke kod onih za koje je ovo nov način ili povećati stepen zavisnosti kod osoba koje su već bile zavisne od kocke, a nisu se kockale online. Da bi se to izbeglo bilo bi dobro da onaj koji kocka odredi vremenski i novčani limit, da ne troši novac koji je namenjen za nešto drugo, da ne pozajmljuje, da vodi evidenciju o potrošenom novcu i vremenu, da pravi pauze i da mu kockanje ne bude jedni način da se razonodi ili oraspoloži.

kockanje foto: pixabay.com

Postavlja se i pitanje da li oni koji su zavisni sada mogu da se odviknu „na silu“?

- Ovaj period može pomoći da se preispitaju životni prioriteti,  da se promeni ono što nije dobro, pa i da se prestane sa kockanjem. Izbegavanje kladionica i kazina, kao i ljudi koji se kockaju (zbog zatvaranja objekata u vanrednom stanju) , može pomoći u odvikavanju. Provođenje vremena sa porodicom može pružiti podršku onima koji žele da se odviknu, a onima koji ne žele može otežati prikrivanje kockanja i promorati ih da prestanu iako nisu želeli. Naravno, ako ne pređu na online kockanje.

Dr Snežana Alčaz otkriva da je povećan broj poziva ka Drajzerovoj od strane članova porodice koji su tek tokom samoizolacije otkrili da njihovi najbliži imaju ovaj problem.

- Mislim da ćemo tek po završetku vanrednog stanja imati značajan priliv novih pacijenata – istakla je.

kockanje foto: pixabay.com

Takođe, osim što ovaj period može biti idealan za one koji žele da se odvikne od kocke, ujedno može biti i opasan za one koji se nikada pre nisu kockali.

- Moram da naglasim da veliki broj sajtova nudi besplatno kockanje. Ovo je naravno smišljeno da privuče ljude da se kasnije kockaju u novac i može biti opasno naročito za mlade. Put do zavisnosti počinje sa rekreativnim kockanjem - osoba povremeno kocka, drži se novčanog limita, nada se dobitku ali očekuje gubitak, može da prekine kada hoće, pa preko problematičnog  kockanja - osoba često kocka i troši puno vremena, troši više nego što je nameravala, očekuje dobitak, “juri” gubitak, preokupirana je kockanjem.

- Na kraju može doći do zavisnosti koju karakteriše gubitak kontrole nad kockanjem, nastavljanje sa kockanjem bez obzira na štetne posledice, craving (želja za kockanjem) i poricanje (distorzija mišljenja koja štiti kockanje) – zaključila je dr Snežana Alčaz u razgovoru za „Telegraf“.

Video: Kako da olakšamo sebi izolaciju tokom pandemije?

(Tara Tomović/Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Sever

    18. april 2020 | 10:23

    Ja sam lično za sebe mislio da ću krenuti po alkoholu ali srećom krenuo sam sa sobno-dvorišnim sportom i ako ovako nastavim do leta ću biti spreman za neki maraton ili višeboj.

  • Jo

    18. april 2020 | 12:15

    2001 pticija gripa i 3G,2009 svinjska gripa i 4G a sad 2020 ....5G i korona ,slucajnost????

  • DARKO 100%

    18. april 2020 | 10:14

    Da su takvi dobijali od malena batine,prutom po turi i da su radili nesto pametno sa svojim ocem kao uzorom kuce pogotovo na muski princip kao sto bi trebalo biti nebi nikad bili ni kockari,ni probisveti ni kriminalci ,lopovi,tu je jasna psihologija drustva ,porodice

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA