≫ 

Žene koje pate od noćnih talasa vrućine i znojenja imaju mnogo veći rizik od razvoja ove bolesti

Iznenadni talasi vrućine i znojenje tokom noći povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti kod žena

  • 0
srce kardiologija

foto: pixabay.com

Prema novim istraživanjima sa Univerziteta u Kvinslendu, žene koje pate od noćnih talasa vrućine i znojenja, imaju veću verovatnoću da dožive "karidovaskularni događaj".

Studija je otkrila je da žene bilo koje životne dobi koje muče naleti vrućine i znojenje tokom noći, poznati i kao vazomotorni simptomi ili VMS, verovatnije će doživeti srčani udar, anginu ili moždani udar.

Kod žena nakon menopauze koje primećuju pomenute simptome rizik za pojavu iznenadnih kardiovaskularnih događaja je 70 odsto, a 40 odsto kod onih koje još nisu prošle kroz klimaks.

Doktor Dongsan Zu iz "Škole javnog zdravlja" rekao je "da je do sada bilo nejasno da li je VMS povezan sa srčanim bolestima, ali sada su dokazali da jeste".

Stručnjak je objasnio da je rizik od kardiovaskularnih događaja više vezan za jačinu noćnog talasa vrućine i znojenja, a ne za učestalost ili trajanje.

žena u krevetu

foto: pixabay.com

- Otkrili smo da su žene sa teškim simptomima VMS-a imaju dvostruko veću šansu da će doživeti smrtni kardiovaskularni događaj u poređenju sa ženama koje nemaju simptome - rekao je Zu.

Kao deo istraživanja, akademici iz UK-a ispitali su podatke skoro 24.000 žena koje žive u Australiji, SAD-u ili Velikoj Britaniji. Učesnici studije su i praćeni u starosnoj dobi od 40 godina i opet u 60. godini.

Autorka studije, profesorka Gita Mišra, rekla je da ovo istraživanje pomaže da se identifikuju žene koje su izložene većem riziku za razvoj kardiovaskularnih događaja i kojima će možda trebati pažljivo praćenje u kliničkoj praksi.

Moždani udar

foto: pixabay.com

Ona je takođe otkrila da su žene bile više izložene riziku da obole od kardiovaskularnog događaja pre ili posle menopauze, a ne tokom menopauze.

Međutim, istraživači još uvek nisu sigurni zašto su iznenadni talasi vrućine i znojenje povezani sa kardiovaskularnim bolestima kod žena, ali hormoni mogu imati veze sa tim.

- Postoje višestruke hormonske promene koje se dešavaju tokom menopauze i one mogu da utiču dugoročno zdravlje - tako da su biološki mehanizmi još uvek tema aktuelnih istraživanja - zaključila je prodesorka Gita Mišra.

(K.M./Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA