Lupanje srca nije uvek opasno, ali može biti upozorenje: Evo kada je vreme za odlazak kod lekara

Da svaki signal srca ne mora da bude loš objašnjava internista kardiolog Dejan Hristov

  • 2
Srcani udar, infarkt. srce, pritisak, bol u grudima, ekg Foto: Shutterstock

Lupanje srca ili ubrzani rad ovog mišića ne mora da bude uvek razlog za brigu. Nekada je u pitanju samo prolazna reakcija usled uzbuđenosti, straha ili nagle promene položaja. Ipak, nekada ovakva pojava može da bude i alarm. 

Internista kardiolog Dejan Hristov za eKliniku navodi da je kod mršavih ljudi, dok leže, moguće videti blago podrhtavanje stomaka ili grudnog koša u srčanom ritmu, ali naglašava da to nije razlog za paniku. 

Prema njegovim rečima, u medicini postoji termin "palpitacija" koji označava svesnost pacijenta kada mu srce jače ili nepravilno radi. Pojedinci osete i strah kada osete preskakanje u srčanom ritmu, određene pojave opisuju i "kao da im je srce stalo".

- Ukoliko ste trčali neposredno pre toga, gledate utakmicu svog omiljenog kluba, ili pak osetite u trenutku kako vam srce lupa, svakako da je to očekivano i da kažemo normalno (ja bih se zabrinuo da ga više ne čujem da radi) - kaže doktor za Ekliniku i dodaje da je organizam tako zamišljen da nam na različite načine "sugeriše" i kada nešto nije u redu.

Hristov napominje da ukoliko se lupanje i preskakanje srca javljaju češće u toku dana, i praćeno je drugim simptomima kao što su nesvestica, preznojavanje i bol u grudima trebalo bi odmah da se obratite lekaru.

Zbog čega sve možete osetiti lupanje srca?

Ubrzani rad srca ili lupanje može biti i signal za anemiju, i to je razlog što kardiolozi traže i rezultate krvne slike, a ponekad i druge laboratorijske analize. Stres, anksioznost, napadi panike su svakako neki od uzročnika, ali i korišćenje određenih lekova pa i prekomerna upotreba kafe i cigareta.

Srce, lupanje srca, šlog, napad, panika Foto: Pixabay

Uzročnik lupanju srca može biti i upotreba kokaina ili amfetamina, pa kada sve ove mogućnosti stavite sa strane onda sleduju ozbiljni kardiološki alati.

- Voleo bih da skrenem pažnju i na nešto o čemu bi uvek trebalo da razmišljamo kada imamo ovakvog pacijenta, a to je atrijalna fibrilacija. Radi se o verovatno najčešćoj aritmiji kod odraslih osoba, a karakteriše je potpuno nepravilan, a nekad i ubrzan srčani rad.

Ako napipate puls na ruci kod takvog pacijenta, osetićete potpuno asinhrone otkucaje srca koji nemaju nikakav obrazac, odatle i naziv apsolutna aritmija. Sa starenjem svetske populacije, ovaj poremećaj ritma se sve češće sreće, a predstavlja pravu kardiološku epidemiju s obzirom da utiče na kvalitet života, dovodi do slabljenja srčanog mišića, i što je najopasnije, može dovesti do nastanka šloga - kaže doktor.

Dijagnostika

Ono što vas očekuje u nastavku, ukoliko je utvrđeno da bi neki od navedenih uzroka doveo do lupanja srca jesu dijagnostičke metode, a za početak to podrazumeva EKG.

EKG, lekar, pregled, srce, doktor, lek, analize Foto: Pixabay

- Pre svega, najbolje bi bilo uraditi običan EKG, da isključimo ozbiljnije uzroke lupanja srca, kao što je pomenuta aritmija apsoluta (atrijalna fibrilacija). Nakon toga, ukoliko postoje indikacije, trebalo bi razmišljati o ultrazvučnom pregledu srca, koji će isključiti organske uzroke ubrzanog srčanog rada (prolaps mitralne valvule, srčano popuštanje, miksom, aortnu insuficijenciju…).

Uporedo sa tim, kardiolog će doneti odluku da li je potrebno uraditi 24-časovni holter monitoring EKG-a, kada tokom celog dana i noći pratimo vaš srčani rad i analiziramo usnimljeni elektrokardiogram. Nekada su se ti aparati nosili na leđima - toliko su bili teški, a danas stanu u džep.

Već su u širokoj upotrebi i telemetrijski aparati, koji putem mobilnog telefona kardiologu šalju signal kada nešto nije u redu sa vašim srcem, a holter monitoring se standarno u svetu radi kao trodnevno i sedmodnevno praćenje, ako lekar proceni da je to potrebno. Na žalost, ovo je kod nas za sada dostupno skoro isključivo u privatnom medicinskom sektoru - objašnjava Hristov.

Kako se leči srce koje lupa, ukoliko je to potrebno

Doktor Hristov napominje da atrijalna fibrilacija predstavlja rizik za nastanak šloga zbog stvaranja uslova za zgrušavanje krvi u srcu i "raznošenja" malih trombova odatle po organizmu - između ostalog, i u mozak.

Zato će na osnovu procene kardiologa biti doneta odluka da li je potrebno da se uključe i tzv. antikoagulansi, u narodu popularni kao "lekovi za razređivanje krvi".

EKG, lekar, pregled, srce, doktor, lek, analize Foto: Pixabay

- Najpoznatiji lek za koji verujem da sve bake i deke znaju je presolol (tj. grupa lekova pod nazivom beta blokatori). Najčešće su oni lekovi prvog izbora koji se propisuju kod ubrzanog i nepravilnog srčanog rada. Postoje i jači lekovi, za koje će se kardiolog odlučiti ako se radi o ozbiljnijim poremećajima ritma, antiaritmici različitih klasa.

Kada govorimo o terapijskim procedurama, postoji i opcija kateterske ablacije, invazivne metode pomoću koje se "sprži" deo srčanog tkiva da bi se na taj način sprečilo prenošenje nepravilnih električnih impulsa kroz srce. Pejsmejker takođe ima svoje mesto u poremećajima ritma i sprovođenja, ali to je već posebna priča - objašnjava kardiolog.

Valsava manevar, šta je to?

- Nešto što često zaboravimo u praksi, a nekada je od pomoći kod iznenadnog napada lupanja srca je takozvani Valsava manevar. On nam služi za prolazno povećanje tonusa vagusnog nerva, koji deluje naspram adrenergičkog tj. simpatičkog sistema, i na taj način izaziva usporenje, tj. vraćanje srca u ritam normalne brzine.

Ma koliko pacijente zabavljalo svaki put kad im pokazujem kako treba da zapuše nos i naduju obraze, radi se o ozbiljnoj i naučno utemeljenoj metodi - objašnjava internista kardiolog.

Na pitanje da li imamo vremena, ukoliko je lupanje srca intenzivno, i da se ponašamo kao da nam nije ništa ili uspostavljamo sami dijagnozu da je samo od stresa, na nervnoj bazi ili od trčanja, doktor šaljivo odgovara da u srpskoj medicini postoje dve dijagnoze - "Idi kući, nije ti ništa" i "Šta si dosad čekao?", i dodaje da je umeće i pacijenta i lekara je balansirati između ova dva.

Srce radi non-stop, kako prevenirati oboljenja?

Budući da je srce organ čije je radno vreme neprestano, doktor je dao nekoliko saveta za preveniranje oboljenja, ako se izuzmu genetski momenti ili urođene mane, a na prvom mestu je izdvojio prestanak pušenja.

muskarac lomi cigaretu, ostavlja cigarete, pušenje, Foto: Freepik.com

- Na prvom mestu svojim pacijentima kažem - bacite cigarete! Verovali ili ne, i nikotin izaziva ubrzani srčani rad. Pušenje, pored toga što odavno nije "in" (sem u siromašnim zemljama), takođe je i skupo, donosi loš dah, žute prste i zube, smrdljivu odeću, a zbog uništavanja kolagena i elastina izaziva i prebrzo starenje i opuštene grudi kod žena (da, "kvarno" koristim moderni "instagram kult lepote" za ubeđivanje suprotnog pola da ostavi cigarete, kriv sam).

Ne zanima me koje će prevare duvanske kompanije da koriste da vas ubede da su njihovi proizvodi bezbedni: smanjenje nikotina, elektronske cigarete… Na kraju dana uvek ispadne kako je svaki oblik uvlačenja duvanskog dima štetan. Ako vas sve ovo nije ubedilo, tu su i rak pluća i bolesti srca, kao bonus - surovo, ali iskreno kaže Hristov.

Šta možete učiniti za svoje srce?

Doktor daje i još neke savete na koji način možete zaštiti organ bez kog je život nemoguć.

- Krenite malim koracima. Ne, neću da pokušavam da glumim lajfkouča, da vas gnjavim fizičkom aktivnošću i ishranom, za to imate brojne Jutjub kanale. Ono što je meni bitno da spomenem je, recimo, da stručnjaci sve više savetuju da izdvojimo dva sata preko dana kada ćemo isključiti mobilni telefon.

Zamislite to, prava naučna fantastika, pustiti neko vreme telefon iz ruke! I dok odmahujete glavom, imajte u vidu da su neka istraživanja pokazala da srce ubrzava i do 20 odsto kada nam telefon zazvoni, a takođe se javlja i veća učestalost preskakanja u srčanom radu.

Srce je motor, kako često volim da kažem pacijentima, i kao takav najduže će trajati ako radi na malom broju obrtaja. "Javi se na mobilni, završi ovo, kupi ono, odgovori šefu na mejl u devet uveče, pogledaj nekoliko epizoda serija za redom, ne moraš da spavaš, listaj Instagram dok ti palac ne dobije upalu mišića…"

Izgaramo u želji da se dodvorimo modernom stilu života, a ne shvatamo da srce nije stvoreno da stalno radi u petoj brzini. Potreban nam je kvalitetan san od 7-8 sati.

Nije vikend napravljen "bez veze", kao ni letnji ni zimski odmor, a svedoci smo sve češćih zahteva poslodavaca za radnim subotama, prekovremenim radom, sve kraćim odmorima… Duboko sam ubeđen da odatle imamo i porast kardiovaskularnih oboljenja u mlađim populacijama - kaže Hristov i završava rečima:

- Zato zastanite malo, ubacite na ler, usporite život.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Lejla

    4. mart 2021 | 19:30

    Samo neka meni ono lupa...

  • Xyz

    4. mart 2021 | 23:10

    Potpuno je doktor u pravu. Ali, neće narod da sluša. Evo, da je moja koleginica pre pet godina poslušala svog kardiologa i prestala da puši, ne bi danas bila polupokretna. Džaba joj što više ne puši. Ona više nije dobra ni sebi ni drugima.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA