Nije svaka glavobolja ista: Onu koja budi iz sna, treba ozbiljno shvatiti

Iako od strane pacijenata nisu ozbiljno shvaćene, lekari upozoravaju da pojava ovakvih glavobolja može da se dovede u vezu sa visokim krvnim pritiskom, hormonskim poremećajima i vaskulitisom

  • 0
Glavobolja sna Foto: Shutterstock

Glavobolja koja vas budi tokom sna naziva se i hipnička glavobolja ili glavobolja sna, a u pojedinim slučajevima i pored lečenja određeni broj pacijenata i dalje se nosi sa ovim problemom.

Uz prekomerenu upotrebu analgetika, ove glavobolje se mogu i pogoršati i tako napraviti put za ozbiljnije vrste glavobolja.

Iako od strane pacijenata nisu ozbiljno shvaćene, lekari upozoravaju da pojava ovakvih glavobolja može da se dovede u vezu sa visokim krvnim pritiskom, hormonskim poremećajima i vaskulitisom.

Koga najčešće muče ove glavobolje?

Hipnička glavobolja najčešća je pojava kod osoba ženskog pola, starijih od 50 godina. Kako stručna literatura objašnjava, postoji više od 200 vrsta glavobolja, koje se dele na primarne i sekundarne. Prve su zasebna oboljenja, a druge su simptomi koji ukazuju na druga oboljenja.

- Hipnička glavobolja ili glavobolja povezana sa snom je retka najčešće iz grupe primarnih glavobolja - kaže za eKliniku predsednik Društva neurologa Srbije pukovnik prof. dr sc. med. Ranko Raičević.

U ređim slučajevima može biti simptomatska ili sekundarna. To znači da je posledica hipertenzije ili sistemskim poremećajima druge etiologije.

Migrena Foto: Pixabay

Javlja se najčešće kod osoba starijih od 50 godina i dva puta je češća kod ženskog pola. Ukupna prevalenca se po različitim podacima kreće od 0,05-0,35 odsto, ali se ova učestalost kod osoba starijih od 50 godina penje do 1,5 odsto

Profesor Raičević upozorava da se ovakva vrsta glavobolje često permutuje sa tzv. klaster glavoboljom, koja takođe nastaje u noćnim satima, i koja se zbog inteziteta bola naziva i "samoubilačka glavobolja."

- To su glavobolje povezane sa vremenom (satom), a tipično se ovaj oblik glavobolje javlja u noćnim satima i budi pacijenta iz sna. Karakteristika bola može biti slična tenzionoj (tupoj) ili migrenskoj (pulsirajućoj) glavobolji.

Uglavnom je obostrana iako se izveštava i o jednostranoj glavobolji kod bluzi trećine pacijenata. Kod manje od 10 odsto glavobolja može biti praćena sekrecijom iz nosa i suzenjem očiju, što upućuje na klaster ili mučninom kada se može zameniti sa migrenskom glavoboljom.

Pacijent zbog bola prekida spavanje i mora da ustane, ali se ne opisuje psihomotorna agitiranost kao kod klaster glavobolje - objašnjava prof. Raičević.

foto Pexels foto Pexels

Koliko dugo može da traje?

Kako je doktor objasnio, dijagnoza za ovakvu vrstu glavobolje uspostavlja se najčešće posle neurološkog pregleda, a ponekad i posle sistematskih ispitivanja, kako bi se isključila mogućnost za postojanje neke druge bolesti.

- U dijagnostičkom algoritmu kao i kod svih primarnih, ali i sekundarnih glavobolja neophodna je iscrpna anamneza i kod prvog javljanja neka od neuroradioloških procedura (MSCT sa angiografijom, a još bolje MR sa angiografijom). Osim ovog ponekad su potrebna opsežna sistemska ispitivanja zbog isključivanja vaskulitisa – posebno temporalnog arteritisa, hipertenzije, hormonskih disfunkcija - kaže prof. Raičević.

On napominje da bi dijagnoza bila uspostavljena, prema Internacionalnoj klasifikaciji glavobolja, potrebno je da postoji nekoliko kriterijuma: glavobolje se ponavljaju i javljaju se za vreme spavanja i bude pacijenta iz sna, prisutne su u više od deset dana u mesecu najmanje tri meseca u kontinuitetu, a traju od 15 minuta do četiri sata.

I pored lečenja, moguća je pojava upornih glavobolja

Nije novina da je san neophodan za pravilno funkcionisanje nervnog sistema, a da nas nedostatak istog može učiniti umornim, razdražljivim i da može dovesti do pada koncentracije. Nedostatak sna negativno utiče i na fizičku aktivnost, a čak 20 odsto Srba pati od neke vrste poremećaja sna.

glavobolja glava devojka laptop Foto: Freepik/yanalya

Što se tiče terapije, kada je hipnička glavobolja u pitanju, dr Raičević kaže da su opcije mnogobrojne i da se često podrazmeva kombinacija više različitih lekova.

- Pokušava se sa sedativima, antiepilepticima, nesteroidnim antireumaticima i analgeticima, fizikalnim procedurama. I pored toga značajan broj pacijenata ima uporne glavobolje hroničnog karaktera. Prekomerno uzimanje analgetika stvara uslove za razvoj druge još ozbiljnije glavobolje - kaže doktor i napominje da su redovan san i izbegavanje štetnih navika, sastavni deo svakog terapijskog programa.

- Hipničke glavobolje, iako, relativno redak klinički entitet moraju biti ozbiljno shvaćene i kod prvih simptoma detaljno dijagnostički elaborirane. Nakon toga moraju biti pažljivo tretirane sa nezaobilaznim poštovanjem zdravih životnih navika i odustajanjem od rizičnih faktora i obrazaca ponašanja sa redovnim snom, ishranom i punom podrškom okoline za ovakve situacije - savetuje doktor.

Takođe, napominje i upozorava da dugi poremećaji kao što su upala sinusa, degenerativni procesi posebno vratne kičme, udružena sistemska oboljenja mogu uticati na pogoršanje već postojećih simptoma.

Buka, ulično osvetljenje, neudoban dušek ili jastuk, smenski rad, takođe mogu samo dodatno pogoršati pojavu i ispoljavanje ovih glavobolja.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA