6 znakova upozorenja da se ne krećete dovoljno: Fizička neaktivnost utiče i na gubitak pamćenja

Na kraju svakog sata sedenja trebalo bi da imate tri do šest minuta kretanja

  • 0
Prema aktuelnim podacima, Turci najređe koriste bolovanje Foto: Shutterstock

Istraživanja pokazuju da samo dve sedmice izostanka  fizičkih aktivnosti  kod mladih i zdravih ljudi izazivaju poprilično značajne zdravstvene probleme, kao što su smanjenje mišićne mase i metaboličke promene.

- Na kraju svakog sata sedenja priuštite sebi od tri do šest minuta kretanja. Prošetajte oko radnog stola ili ustanite pa sednite na stolicu nekoliko puta - kaže Džo Holder, savetnik za zdravlje i dodaje da ove kratke vežbe "razbijaju" dugo vreme sedenja i pokreću krvotok.

Postoji šest glavnih znakova koji pokazuju da se ne krećete dovoljno i da je vreme da pojačate fizičku aktivnost:

1. Provodite više od polovine budnog vremena u sedenju i ležanju

- Izračunajte koliko sati spavate, a zatim to oduzmite od 24 sata. To je broj sati u danu u kojem morate živeti, kretati se, biti aktivni i angažovani. Ako više od 50 odsto tog vremena provedete u sedećem položaju i ne krećete se, važno je pronaći načine da se to promeni - kaže kardiolog Suzan Stajnbaum.

2. Stalno se osećate umorno

Istina je, umor dolazi od mnogih stvari - stresa, loše ishrane, disbalansa hormona, ali i neaktivnost takođe igra ulogu u osećaju ekstremnog umora. Što više sedite bićete sve iscrpljeniji .

To je zato što su srce, pluća i mišići bez kondicije, što se može dogoditi za samo nekoliko dana neaktivnosti. Jedno istraživanje koje je proučavalo efekat vežbanja na ljude koji su hronično umorni otkrilo je da su oni koji su 20 minuta radili vežbe niskog ili srednjeg intenziteta, tri puta sedmično tokom šest nedelja, povećali novo energije za 20 odsto.

3. Često ste zadihani

- Srce radi zbog dobrog protoka kiseonika - kaže kardiolog Sanul Korilus.

Kada previše vremena provodimo sedeći, objašnjava dr Korilus, naše disanje postaje plitko što iscrpljuje srce, jer je dotok kiseonika slabiji. Tako i zbog minimalnih pokreta možete biti zadihani.

- Što se osoba manje kreće, to je veći rizik od smrtnosti i srčanih bolesti -  kaže lekar i ukazuje na jednu analizu podataka iz Evropske studije za istraživanje raka i ishrane, koja je utvrdila da svaki dodatni sat dnevno gledanja televizije u slobodno vreme povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Uz to, sedenje najmanje 10 sati dnevno u poređenju sa sedenjem kraćim od pet sati, povezano je s većim rizikom od srčanog udara.

Umorna žena, depresija, bol, glava Foto-ilustracija: Freepik

4. Nemate kvalitetan san

San je dragocen. Ako nemate odgovarajuću količinu sna - preporučenih sedam do devet sati - to može dovesti do problema sa metabolizmom, oslabiti imuni sistem, povećati rizik od ranije smrti i još mnogo toga. Što ste duže neaktivni, to će vaš san više patiti.

Na primer, ako više od 11 sati dnevno odmarate, to može dovesti do smanjenog kvalitete spavanja i količine sna. Preterana neaktivnost povećava mogućnost od pojave nesanice.

5. Vaše mentalno zdravlje je oslabilo

- Studije su takođe pokazale da oni ljudi koji više sede imaju slabije mentalno zdravlje i kvalitet života - kaže dr  Stajbaum napominjući da su ti ljudi obično i više depresivni. Takođe objašnjava da je vežbanje povezano sa oslobađanjem serotonina.

- Ovaj hormon daje dobar osećaj i tera ljude da žude za vežbanjem - objašnjava. Ako postanete svesni svoje neaktivnosti i postanete aktivni, možete poboljšati stanje svog uma i raspoloženje, a kako tvrde stručnjaci i pažnja će vam se poboljšati.

6.  Pamćenje postaje slabije

Neaktivnost sa sobom nosi fizičke nuspojave poput slabosti mišića, problema sa srcem i ukupnog rizika od razvoja bolesti poput raka. Ali i mozgu je takođe potrebna aktivnost.

Prema studiji PLOS One, sedelački stil života vodi do tanjenja medijalnog slepoočnog režnja, područja mozga odgovornog za pamćenje, što bi moglo da objasni zašto ste zaboravni ako se ne krećetedovoljno.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA