Ovo je idealna dužina sna za smanjenje rizika od srčanog i moždanog udara: Da li je poštujete?

Lekari i naučnici naglašavaju kako uz pravilnu i uravnoteženu ishranu, redovnu fizičku aktivnost i apstinenciju od cigareta i alkohola, na zdravlje kardiovaskularnog sistema podjednako utiče i kvalitetan san

  • 1
budilnik, sat, devojka, spavanje, buđenje Foto: Freepik/gpointstudio

Jedna američka studija pokazala je da ljudi koji noću spavaju između šest i sedam sati imaju najmanju šansu za srčani ili moždani udar od onih koji spavaju više ili manje od toga.

Američki lekari i naučnici naglašavaju kako uz pravilnu i uravnoteženu ishranu, redovnu fizičku aktivnost i apstinenciju od cigareta i alkohola, na zdravlje kardiovaskularnog sistema podjednako utiče i kvalitetan san - u trajanju od šest do sedam sati.

Tako je pokazala najnovija studija napravljena na College of Cardiology u Vašingtonu koja kaže da ljudi koji noću spavaju između šest i sedam sati imaju manju šansu za srčani ili moždani udar od onih koji spavaju više ili manje od toga.

Naučnici su to zaključili posle praćenja od sedam i po godina, a iz podataka 14.079 ispitanika američke Nacionalne ankete o zdravstvenim i nutricionističkim navikama.

Da bi izmerili koliki je rizik za kardiovaskularne bolesti, primenili su takozvanu "formulu spavanja" u kojoj se između ostalog meri i prosečna dužina sna, a ispitanicima je meren i nivo C reaktivnog proteina (CRP) koji je dokazano povezan sa bolestima srca, pa je praćen rizik za oboljenje od aterosklerotske kardiovaskularne bolesti (AKVB).

Budući da su u merenje rizika za AKVB uključeni i godine, pol, rasa, krvni pritisak i holesterol pojedinca, stručnjaci su mogli da izračunaju i rizik od srčanog ili moždanog udara (ako su šanse za AKVB npr. manje od pet odsto, niske su šanse i za srčani udar), a prosečan rizik uključenih bio 3,5 odsto.

srčani napad udar prva pomoć veštačko dišanje Foto: Shutterstock

Istraživači su naglasili da su te podatke dobili mereći sve navedeno i vreme koje svaki pojedinac provede spavajući, a najmanji rizik su imali oni koji dnevno spavaju između šest i sedam sati.

Autor studije dr Kartik Gupta iz bolnice Henri Ford u Detroitu rekao je da često na spavanje gledamo kao na faktor koji utiče na kardiovaskularna oboljenja, ali da dobar san kod mnogih može da smanji kardiovaskularni rizik.

- Ispitanici koji su spavali manje ili više od šest do sedam sati imali su veće šanse za smrt od neke srčane bolesti - objasnio je Gupta i istakao da uz ishranu i vežbanje, ključno paziti i na dužinu i kvalitet sna.

- Treba da uradimo sve da poboljšamo svoj kvalitet spavanja, jer nije isto kvalitetno spavati šest do sedam sati i vrteti se u krevetu posle tog vremena - kaže doktor.

Moždani udar Foto: Shutterstock

Ovi rezultati su objavljeni nedugo pošto je Služba za javno zdravlje Engleske objavila da će ubrzo, zahvaljujući novom uređaju, srčane bolesti biti dijagnostikovane za samo nekoliko minuta.

Inovativni uređaj "obični" CT pokazuje u 3D tehnologiji, pa će, na primer, koronarna bolest arterija, opasna po život, moći da bude potvrđena za svega 20 minuta.

Kako da imate kvalitetniji san

Nutricionista dr Berti Stringer podelio je savete za dobar san. On preporučuje 8 stvari koje odmah možete da primenite.

Spavanje san jastuk žena devojka Foto: Shutterstock

1. Odvojite vreme za opuštanje

Mnogi ljudi pate od problema sa spavanjem izazvanih stresom, a u toku pandemije taj broj je naglo porastao. Zato svaki dan treba da odvojite malo vremena za sebe, da se opustite u kadi ili pod tušem, pišete dnevnik ili pričate sa prijateljem.

2. Napravite rutinu i držite se toga

Upotrebite kalkulator spavanja kako biste pronašli večernju rutinu koja odgovara vašem životnom dobu i načinu života.

3. Intimni odnosi

Zbog endorfina koji pomaže da se opustimo i telu pomažu da uđe u duboku REM fazu spavanja redovni intimni odnosi pomažu da imate redovan san.

Spavanje, gola, krevet san Foto: Shutterstock

4. Uklonite spoljne smetnje

Sve spoljašnje faktore koji bi mogli da vas ometaju, poput buke i jakog svetla uklonite. Neka vam spavaća soba bude mirno i tiho mesto za opuštanje, a svetlo možete da prigušite ili da upalite sveće. Uz to možete pustiti i tihu muziku koja vam prija.

5. Hranite se zdravo

Vitamini su posebno važni u regulaciji cirkadijalnog ritma. Budući da su njegovi nedostaci uobičajeni, analizom krvi možete da otkrijete šta vam nedostaje, pa u skladu sa tim da nadomestite vitamine i prilagodite ishranu.

Uz to, gubitak samo pet odsto težine može pozitivno da utiče na dužinu i kvalitet spavanja.

6. Budite aktivni

Što više aktivnog vremena provodite na otvorenom, boravak napolju pomaže za probleme spavanja i podstiče proizvodnju vitamina D.

7. Izbegavajte da jedete kasno uveče

Kasni večernji obroci narušavaju kvalitet sna i podižu rizik za razvoj dijabetesa i gojaznosti.

8. Odložite telefon

Takozvano "plavo svetlo" ekrana mobilnog telefona, tableta i kompjutera može da suzbije proizvodnju melatonina i tako produži potrebno vreme za uspavljivanje. Odložite te uređaje barem sat vremena pre spavanja.

(Telegraf.rs)

 

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Srboljub

    4. avgust 2021 | 13:11

    Begaj bre, Američki naučnici kazali???? Kazali za šta su plaćeni. Ko da više i studija će da kaže drugo?

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA