Batut: U svetu HIV odneo vise od 36 miliona života

Kako se navodi na sajtu Batuta, rano dijagnostikovanje je važno jer omogućava ljudima da ranije započnu lečenje HIV infekcije

  • 0
AIDS Foto:Pixabay

Pandemija izazvana HIV-om je i dalje glavni zdravstveni globalni izazov, a do kraja 2020. godine je, preme procenama UNAIDS-a, odnela više od 36 miliona života, dok je više od 79 miliona ljudi bilo inficirano.

Kako se navodi na sajtu Batuta, rano dijagnostikovanje je važno jer omogućava ljudima da ranije započnu lečenje HIV infekcije, što zauzvrat povećava njihove šanse za dug i zdrav život i sprečava dalji prenos na druge osobe.

Broj novoprijavljenih dijagnostikovanih HIV infekcija i procenjeni broj novih HIV infekcija u celoj Evropi ukazuje da se više osoba zarazilo HIV-om tokom poslednje decenije nego što ih je dijagnostikovano, a to znači da se u Evropi povećava broj ljudi koji žive sa HIV infekcijom, ali ona nije dijagnostikovana.

Procenjeno je da je na kraju 2020. godine 37,7 miliona ljudi u svetu živelo sa HIV-om, od kojih je 53 odsto bilo devojaka i žena, a preko dve trećine svih ljudi koji žive sa HIV-om u regionu su Afrike (25,5 miliona), navodi se na sajtu Batuta.

U 2020. godini 68 odsto odraslih i 53 odsto dece koja žive sa HIV-om primalo je doživotnu antiretrovirusnu terapiju.

Većina, 85 odsto, trudnica i dojilja koje žive sa HIV-om je bilo na takvoj tefrapiji tokom 2020. godine, koja ne samo da štiti njihovo zdravlje, već obezbeđuje i sprečavanje prenosa HIV-a na njihove bebe.

Navodi se da u skladu sa preporukama Svetske Zdravstvene Organizacije od 2016. godine terapiju treba započeti čim se HIV infekcija dijagnostikuje, najbolje u ranom stadijumu.

U 2020. godini novi slučajevi HIV infekcije opali su za 48 odsto, a smrtnih slučajeva povezanih sa HIV-om je manje za 55 odsto u odnosu na 2000. godinu.

To je rezultat velikih napora nacionalnih programa za HIV koji podržavaju civilno društvo i međunarodni partneri.

U cilju eliminacije HIV infekcije kao javno-zdravstvenog problema bilo je potrebno da, u svakoj zemlji do 2020. godine 90 odsto svih osoba inficiranih HIV-om bude dijagnostikovano, zatim da 90 odsto dijagnostikovanih osoba bude na lečenju antiretrovirusnim lekovima (ART) i da 90 odsto osoba na lečenju ima nemerljivu količinu virusa u krvi.

U 2020. godini ovi pokazatelji su bili 84-87-90 na globalnom nivou.

U odnosu na ukupan broj osoba koje žive s HIV-om u svetu, 84 odsto je bilo dijagnostikovano , dok 6,1 miliona osoba nije znalo da je inficirano HIV-om, 73 odsto je bilo na ART, dok je 66 odsto imalo uspešnu kontrolu virusa bez rizika da zaraze druge osobe krajem 2020. godine.

SZO definiše ključne populacije koje imaju povećan rizik od inficiranja HIV-om u svim zemljama i regionima i one uključuju muškarce koji imaju intimne odnosesa muškarcima, osobe koji ubrizgavaju drogu, osobe u zatvorima i drugim zatvorenim uslovima, osobe koje se bave prostitucijom i njihove klijente, kao i transrodne osobe.

Rizik od inficiranja HIV-om je 25 puta veći kod muškaraca koji imaju intimne odnose sa drugim  muškarcima, 35 puta je veći među osobama koje ubrizgavaju drogu, 26 puta je veći za osobe koje se bave prostitucijom i 30 puta je veći za transrodne osobe u odnosu na opštu populaciju.

Ključne populacione grupe i njihovi partneri činili su 65 odsto svih novih slučajeva HIV infekcija širom sveta u 2020. godini.

Povećana ranjivost na HIV često je povezana sa pravnim i socijalnim faktorima, što povećava izloženost rizičnim situacijama i stvara prepreke za pristup efikasnim, kvalitetnim i pristupačnim uslugama prevencije, testiranja i lečenja HIV infekcije.

Osobe koje žive s HIV-om imaju teže ishode od kovida-19 u odnosu na osobe koje nisu inficirane HIV-om, a prema dostupnim podacima sredinom 2021. godine većini osoba u svetu koje žive s HIV-om nisu bile dostupne vakcine protiv korona virusa.

HIV infekcija se može preliminarno dijagnostikovati brzim dijagnostičkim testovima koji omogućavaju dobijanje rezultata istog dana.

U 2015. godini sve zemlje su se obavezale da će smanjiti nejednakosti unutar i između zemalja u okviru Ciljeva održivog razvoja.

Globalna strategija za borbu protiv AIDS-a za period 2021-2026. i Politička deklaracija o AIDS-u usvojena na sastanku na visokom nivou Ujedinjenih nacija o AIDS-u ove godine ima za cilj okončanje nejednakosti.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA