• 10

Vreme čitanja: oko 4 min.

Sutra je Sveti Sava i OBIČAJ je da se jedu PERECE! A evo kako da ih zamesite! (FOTO) (RECEPT)

Vreme čitanja: oko 4 min.

Na Savindan većina verujućih domaćica u našoj zemlji mesi perece. Ako niste znali, one to rade iz zahvalnosti prema najvećem svetitelju koji nam je omogućio da uopšte imamo hleba na stolu. Saznajte kako je, prema legendi, Sveti Sava zaslužan za to

  • 10

Prvi srpski svetitelj, Sveti Sava, svojim delima mnogo je učinio za naš narod. Ipak, iako je uradio mnogo toga na prosvećivanju i lečenju stanovništva, ovaj svetitelj zadužio je Srbe na još mnogo načina, a neke od priča o njegovom životu, prerasle su u pravu legendu.

JEZIV ZNAK IZNAD SRBIJE: Kad grmi u januaru, dešavaju nam se STRAŠNE STVARI!

OVO JE POLITIČKI TESTAMENT NEMANJIĆA, A SRBI NISU ZNALI ZA NJEGA! Evo šta su u AMANET ostavili Srbiji (VIDEO)

Tako postoji jedna anegdota iz njegovog života, na osnovu koje je nastao i običaj da za ovog sveca jedemo perece. Verovali ili ne, u jednom trenutku Sveti Sava je bio spreman da se uortači sa samim đavolom, samo da bismo mi danas svakog dana na stolu imali svež hleb.

Sveti Sava je za narod bio božanstvo koje putuje po srpskim zemljama, donosi red i blagostanje, uči narod kako se kopa, ore, kako se kresanjem dobija vatra, uči žene kako se kuva, mesi, tka, plete, pravi sir, uči kovače kovanju gvožđa, seljake gajenju loze i pravljenju vina... Ono na čemu posebno moramo da mu budemo zahvalni jeste to što nam je omogućio da što lakše meljemo žito.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

Jedna od narodnih legendi kaže da su se nekada ljudi, da bi dobili brašno od žita, jako mučili. Tucali su žito u stupi ili ga mleli u žrvnju. Gledao to Sveti Sava pa se sažalio. Odlučio je da smisli neku bolju i lakšu spravu.

Posle dugog razmišljanja smislio je kako da napravi vodenicu. Načinio je i postavio na reci, da melje. Ali, nikako nije mogao da izmisli čeketalo i koš, već su ljudi morali rukama da sipaju žito iz vreća u rupu vodeničnog kamena. A to je bilo ne samo dangubno nego i opasno jer se dešavalo da pri obrtanju kamen dohvati pomeljare za ruke, pa ih izranjavi.

Jednog dana došao đavo Svetom Savi u vodenicu da vidi šta je napravio. Videvši kako je nezgodno što se žito iz vreća sipa rukama u rupu od kamena, pokazao je Svetom Savi kako će napraviti koš i čeketalo, pod pogodbom da mu se za to ustupi jedan dan u godini da bude njegov u vodenici. Hteo je da bude i on ortak.

Foto: Marko Todorović Foto: Marko Todorović

Sveti Sava je pristao i odredio da Badnji dan pripadne đavolu. Zbog toga se đavoli često nalaze oko vodenice, smatraju da je to njihovo.

Na Badnji dan, pošto pripada đavolu, retko koji vodeničar čuva vodenicu. Štaviše, tog dana niko neće ni da melje žito. Veruje se da bi se vodeničarima i pomeljarima tada desilo neko zlo.

A Sveti Sava je znao zašto je đavolu odredio baš taj dan. O Božiću se smrznu reke, pa se ne može ni mleti, pa tako đavo nikad ne može uzeti ujam.

Sveti Sava blagosilja Srpčad, slika Uroša Predića iz 1921. godine. Čuva se u Narodnom muzeju u Beogradu. Foto: Wikipedia/public domain Sveti Sava blagosilja Srpčad, slika Uroša Predića iz 1921. godine. Čuva se u Narodnom muzeju u Beogradu. Foto: Wikipedia/public domain

U znak zahvalnosti, što im je olakšao mlevenje žita, u narodu je ponikao običaj da se na Savin dan mesi pecivo od belog pšeničnog brašna koje se nosi u crkvu i tamo deli deci.

U Vojvodini, ali i drugim delovima Srbije se od peciva najčešće prave perece, posne, ako Savin dan pada u sredu ili petak a mrsne ako pada nekim drugim danom.

Ovaj običaj nije vezan za crkvene kanone, nastao je davno ali u nekim delovima Srbije zadržao se i do dana današnjeg. Zato, donosimo vam jedan pravi domaćinski recept za svetosavske perece, koje je na portalu Recepti Kuvar podelila Javorka Filipović.

Foto: Javorka Filipović Foto: Javorka Filipović

Sastojci:

300 g oštrog brašna

500 g mekog brašna tip "400"

40 g svežeg kvasca

malo šećera

1 kašičica soli

2 dl mleka

3 dl tople vode

1 dl ulja

Premaz:

1 jaje

Preliv:

3 kašike mekog brašna

1 kasika soli

Uputstvo za pripremu:

U toplo mleko staviti 2 kašike oštrog brašna, malo šećera i paketić kvasca i sacekati 10 minuta da kvasac nadođe. Pomešati brašna sa uljem i solju i dodati kvasac, pa umesiti testo koje se ne lepi za ruke, ali ne sme da bude ni tvrdo. Dobro ga mesiti na pobrašnjenoj dasci bar 5 minuta uz dodavanje brašna, ako je potrebno. Prekriti testo i ostaviti na toplom 30 minuta da udvostruči količinu.

Pripremiti slani preliv: Pomešati so i brašno i polako dodavati hladnu vodu i mešati da nema grudvica. Gustina je kao testo za palačinke. Od uskislog testa kidati ili nožem odsecati kuglice i prstima tanjiti u dug štapić. Smotati perece i slagati na podmazan pleh.

Ostavite ih da kisnu oko 10 minuta dok se rerna ne zagreje na 250 stepeni. Pre stavljanja u rernu, perece premazati umućenim jajetom. Pecite perece do blago žute boje, izvadite i stavite po njima slani preliv i vratite još 2-3 minuta da se lepo zarumene, a preliv osuši.

Da li i vi za Svetog Savu jedete perece?

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Najnovije iz rubrike Recepti

Komentari

  • BOZA ZEMUNAC

    26. januar 2016. | 15:43

    SREĆNA SLAVA SVIMA KOJI SUTRA SLAVE SVETOG SAVA.BOGU HVALA.

    Podelite komentar

  • @

    26. januar 2016. | 22:02

    Odakle to, perece sa jajima i mlekom ako praznik pada u sredu, mrsan recept u danu posta(pitanje za "domacicu" koja ga je preporucila)???SRECNA SLAVA SVIMA KOJI SLAVE! ! !

    Podelite komentar

  • Javorka Filipović

    26. januar 2016. | 20:27

    Hvala na pominjanju mog recepta, ali da bi recept bio verodostojan trebalo je staviti originalnu sliku pereca. Ovako, ove dve slike ne dočaravaju, a ni ne slede pravi recept. pozdrav

    Podelite komentar