Da li veštačka inteligencija postaje emocionalno inteligentnija od samih ljudi?

Vreme čitanja: oko 2 min.
Foto: Shutterstock, Privatna arhiva

Nova naučna studija je otkrila da veštačka inteligencija (AI) može da pokaže iznenađujuće visok nivo emocionalne inteligencije, čak i viši od prosečnog ljudskog rezultata. Šest modernih AI sistema testirano je korišćenjem standardnih procena emocionalne inteligencije (EI) koje se obično koriste za ljude. Rezultati su pokazali da su AI postigle prosečan rezultat od 82%, u poređenju sa 56% za ljudske učesnike.

Emocionalna inteligencija znači prepoznavanje, razumevanje i upravljanje emocijama – kako sopstvenim, tako i tuđim. Ona uključuje empatiju, samokontrolu i sposobnost smirenog i mudrog reagovanja u emocionalnim situacijama. Istraživači su želeli da vide da li AI može da donosi i emocionalno inteligentne odluke kada se suoči sa teškim scenarijima iz stvarnog života.

Na primer, jedno pitanje je pitalo šta neko treba da uradi ako mu kolega ukrade ideju i dobije pohvalu za to. Emocionalno najinteligentniji odgovor bio je da mirno razgovara o problemu sa nadređenim umesto da reaguje besom ili osvetom. AI su češće birale ovu vrstu uravnoteženog odgovora nego ljudi koji su polagali test.

Studija je koristila nekoliko poznatih testova emocionalne inteligencije (EI) osmišljenih da izmere koliko dobro učesnici mogu da razumeju i regulišu emocije. Sistemi veštačke inteligencije nisu samo bili u stanju da odaberu najprikladnije odgovore, već su pokazali i razumevanje emocionalnog rezonovanja.

U drugom delu studije, jedan sistem veštačke inteligencije je zamoljen da kreira potpuno nove testove emocionalne inteligencije. U roku od nekoliko minuta, proizveo je realistične i jasno napisane scenarije koje su zatim popunile stotine ljudi. Rezultati su pokazali da su ovi novi testovi generisani AI bili podjednako pouzdani i korisni kao i originalni testovi za čiji razvoj obično trebaju godine stručnjacima.

Ovi nalazi pokazuju da je veštačka inteligencija sposobna da razume emocionalne situacije, identifikuje odgovarajuće ponašanje, pa čak i dizajnira alate za merenje emocionalnih veština. Ovo sugeriše da bi veštačka inteligencija mogla da igra vrednu ulogu u oblastima kao što su obrazovanje, obuke i rešavanje sukoba, gde je emocionalno razumevanje neophodno.

Međutim, stručnjaci naglašavaju da veštačku inteligenciju uvek treba koristiti uz ljudski nadzor kako bi se osigurala etička i odgovorna primena. Iako mašine mogu logički da obrađuju emocije, ljudi i dalje pružaju empatiju, iskustvo i moralni sud potrebni za vođenje takvih alata.

Ukratko, današnji sistemi veštačke inteligencije dokazuju da ne samo da mogu logički da razmišljaju, već i da razumeju emocije – veštinu za koju se nekada verovalo da pripada samo ljudima. Kako će se to odraziti na svakodnevni život, saznaćemo u bliskoj budućnosti.

(Telegraf.rs/Goran Lazarov)