Da li možemo verovati onome što nam veštačka inteligencija govori?

Vreme čitanja: oko 2 min.
Foto: Shutterstock, Privatna arhiva

Veštačka inteligencija je duboko involvirana u savremeni život, utičući na to kako ljudi traže informacije, komuniciraju, uče i donose odluke. Međutim, mnogi tehnološki lideri i stručnjaci za veštačku inteligenciju upozoravaju da javnost ne bi trebalo da "slepo veruje" svemu što proizvedu sistemi veštačke inteligencije. Oni naglašavaju da čak i najnapredniji modeli ostaju nesavršeni i da ih treba koristiti kao pomoćne alate, a ne kao nesumnjive izvore istine.

Prema rečima ovih stručnjaka, sistemi veštačke inteligencije su impresivni i veoma korisni, posebno za kreativne zadatke kao što su generisanje ideja, pisanje teksta ili pomoć u rešavanju problema. Pa ipak, uprkos značajnom napretku i ogromnim investicijama, modeli veštačke inteligencije i dalje mogu da proizvedu greške.

Oni se oslanjaju na obrasce u podacima i generišu odgovore na osnovu verovatnoća, što znači da ponekad mogu da prezentuju netačne ili obmanjujuće informacije na samouveren način. Stručnjaci tvrde da korisnici moraju da nauče da razumeju snage i ograničenja veštačke inteligencije, koristeći je za zadatke koje dobro obavlja, dok istovremeno proveravaju važne činjenice putem pouzdanih izvora koji nisu iz veštačke inteligencije.

Lideri u industriji takođe izražavaju zabrinutost zbog mogućeg "balona veštačke inteligencije". Poslednjih godina, vrednost kompanija koje se bave tehnologijom veštačke inteligencije dramatično je porasla. Velike količine kapitala su uložene u istraživanje veštačke inteligencije, specijalizovani hardver, centre podataka i startap poduhvate.

Ova brza ekspanzija pokrenula je pitanja o tome da li je sektor možda precenjen. Ukoliko bi došlo do korekcije, uticaj bi se mogao proširiti na ceo tehnološki pejzaž. Ovi lideri napominju da nijedna kompanija, bez obzira na veličinu ili globalno prisustvo, ne bi bila potpuno izolovana od takvog pada.

Oni ukazuju na istorijske primere, kao što je rana era interneta, kada je ogroman entuzijazam doveo do prekomernih ulaganja praćenih oštrom korekcijom tržišta. Uprkos tome, internet je na kraju preoblikovao svet. Slično tome, očekuje se da će veštačka inteligencija ostati dugoročno transformativna tehnologija, čak i ako trenutno uzbuđenje uključuje i racionalni optimizam i neke elemente preterivanja.

Finansijski analitičari su takođe izdali šira upozorenja o ekonomskoj neizvesnosti. Neki tvrde da je rizik od velikog pada tržišta veći nego što se široko pretpostavlja. Faktori kao što su globalne političke tenzije, povećanje državne potrošnje i rastuća militarizacija određenih regiona doprinose ovom osećaju nestabilnosti.

Zajedno, ova upozorenja stvaraju doslednu poruku stručnjaka: veštačka inteligencija ima ogroman potencijal, ali korisnici i investitori moraju joj pristupiti sa oprezom, svesnošću i realnim očekivanjima o njenim trenutnim ograničenjima i budućim rizicima. Budućnost je bliže nego što mislimo.

(Telegraf.rs/Goran Lazarov)