Nešto je skriveno ispod Titana, a roveri ne mogu da stignu: NASA sada želi roj robota koji će otkriti sve

Vreme čitanja: oko 2 min.
Foto: NASA/JPL-Caltech / Zuma Press / Profimedia

Ispod površine Titana, najvećeg Saturnovog meseca, nalazi se ogroman sistem pećina koji do sada niko nije istražio. NASA je odlučila da finansira neobičan projekat koji bi mogao da promeni to, uz pomoć roja sitnih letećih robota.

Projekat se zove SPARK i deo je NASA Innovative Advanced Concepts programa, u okviru kog je agencija izdvojila ukupno 3,2 miliona dolara za 18 idejnih koncepata koji bi jednog dana mogli da promene način istraživanja svemira.

Cilj SPARK-a je razvoj laganih, sfernih letelica koje bi mogle da ulete direktno u Titanove pećine i istraže njegov skriveni podzemni svet.

Zašto je Titan toliko neobičan

Titan je jedno od najneobičnijih mesta u Sunčevom sistemu. Poseduje gustu, maglovitu atmosferu koja gotovo potpuno skriva njegovu površinu, a osim Zemlje, jedino je poznato mesto sa stabilnim tečnostima na površini. Tamo postoje jezera, reke i mora, uz ciklus padavina i isparavanja sličan zemaljskom, s tim što umesto vode, Titanovim pejzažom teku tečni ugljovodonici poput metana i etana.

Zbog toga Titan spada u malu grupu svetova koji bi teoretski mogli da imaju uslove za život, iako bi takav život verovatno bio potpuno drugačiji od onoga na Zemlji. Posebno zanimljiv deo priče je njegov podzemni svet. Smatra se da ispod površine postoji mreža pećina i kanala, nastalih kada su metan i etan rastvarali led i podlogu.

Takav teren teško je istražiti klasičnim roverima kakve NASA koristi na Mesecu ili Marsu. Zato se kao alternativa pojavio roj letećih robota.

Kako funkcioniše pogon bez goriva

Projekat SPARK, čiji naziv u prevodu znači pogon u čvrstom stanju za autonomno istraživanje krša, vodi Danijel Dru, docent na Univerzitetu Havaji u Manoi. Ključ koncepta je elektrohidrodinamički pogon, sistem koji visokim naponom jonizuje i ubrzava molekule vazduha, stvarajući potisak bez sagorevanja goriva.

Ovakvi roboti mogli bi precizno da manevrišu kroz pećine, a da pritom ne stvaraju jako strujanje vazduha koje bi poremetilo osetljivo okruženje. Na Zemlji ovaj tip pogona nije naročito praktičan jer zahteva previše energije, ali na Titanu je situacija drugačija. Prema Druovim rečima, procene pokazuju da bi ovaj pogon na Titanu mogao da bude i više od 100 puta energetski efikasniji nego na Zemlji, zahvaljujući atmosferskim uslovima koji olakšavaju stvaranje potrebnog električnog naboja.

Roj bi na Titan dopremila veća svemirska letelica, nakon čega bi roboti samostalno krenuli u istraživanje pećina. Projekat je trenutno tek na početku i ulazi u devetomesečnu studiju izvodljivosti, tokom koje će tim modelovati ponašanje potisnika u uslovima sličnim Titanovim. Ukoliko koncept prođe tu fazu, sledi dvogodišnje testiranje prototipa, pre nego što roboti eventualno budu spremni za pravi let.

Za sada, NASA već priprema veću misiju ka ovom Saturnovom mesecu. Letelica Dragonfly trebalo bi da bude lansirana 2028. godine, sa zadatkom da pomoću rotora istražuje površinu Titana.

(Telegraf.rs)