Noć knjige 12, 13. i 14. decembra u 37 gradova Srbije

V. Đ.
Vreme čitanja: oko 2 min.
Foto: Pixabay

Izdavačka kuća Laguna najavila je danas da će 12, 13. i 14. decembra održati manifestaciju "Noć knjige" u svim knjižarama Delfi, klubovima čitalaca u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs, delfi.rs i dicearena.rs.

Portparol Lagune Tanja Vučković je na konferenciji za novinare rekla da će to biti 33. i najveća do sada manifestacija, koja promoviše knjigu i čitanje, i biće održana na 68 lokacija u 37 gradova Srbije, uz mnogo noviteta i popusta.

Vučković je među hitovima domaće i svetske književnosti koje će u izdanju Lagune biti dostupni u "Noći knjige" istakla novi roman Vanje Bulića "Madonin soko".

Prema njenim rečima, tu su i svetski bestseler "Poslednja ljubavna pesma" Lusinde Rajli i za ljubitelje avanture "Tajna božićne biblioteke" Dženi Kolgan.

Urednica u Laguni Ivana Misirlić je istakla triler Harlanda Kobena "Nećeš me prevariti", kao i novu knjigu Zorana Penevskog "Prikaži, ne prepričavaj".

Prema njenim rečima, knjiga Penevskog je posvećena umeću pisanja i čitanja, a "ilustrovana je na zanimljiv način", sa dvoje knjiških moljaca koji degustiraju knjigu.

Menadžer za razvoj i promociju Delfi knjižara Milica Duždević je istakla da učestvuje rekordan broj prijavljenih izdavačkih kuća, njih "157, uz sjajne popuste", što "Noć knjige" čini "najvećom književnom manifestacijom posle (Beogradskog) sajma knjige".

Kako je najavljeno, Laguna će tokom "Noći knjige" u deset gradova Srbije prirediti čitaocima druženje sa piscima kao što su Vladan Matijević, Zoran MIlekić, Milan Ružić, Jelena Bačić Alimpić, Pero Zubac, Uroš Petrović, Vida Crnčević Basara, Aleksandar Tešić, Zoran Petrović i drugi.

Bulić je povodom svog novog romana "Madonin soko" rekao da "živimo u trileru u kome ne vidimo kraj", pa se on pišući igra "sa životom u kome smo", gde nađe nešto što je vezano za istoriju i religiju".

U romanu "Madonin soko" Bulićev junak Novak Ivanović rešava enigmu povezanosti manastira Sokolica i skladištenja nuklearnog otpada, a usput otkriva povezanost savetnika američke ambasade na Kosovu sa ubistvom.

Navevši da mu romani izlaze na godiinu i po, i da stoga moraju pratiti vreme u kome živimo, Bulić je dodao da je u doživljaima Ivanovića vratio redakciju časopisa Duga, u kojoj je svojevremeno radio.

Bulić je istakao da je to omaž istraživačkom novinarstvu kakvog više nema.

(Telegraf.rs/Tanjug)