Izračunajte koliki vam je porez na stan!

Za razliku od prethodnih godina, osnovica za porez na imovinu se obračunava na osnovu tržišne cene nekretnine

Za razliku od prethodnih godina, osnovica za porez na imovinu se obračunava na osnovu tržišne cene nekretnine. Još u novembru prošle godine, lokalne samouprave su objavile prosečne cene po kvadratu po zonama, kao i koeficijent poreske stope koji će se primenjivati pri obračunu. Svi ovi podaci su javni i mogu se dobiti na šalterima lokalnih samouprava ili na njihovim zvaničnoj internet stranici.

Na primer, za stan od 50 kvadrata, koji se koristi već 20 godina, i koji je u trećoj zoni, porez se izračunava samo na korisnu površinu, bez lođa, terasa i stepeništa.

Površina stana, množi se sa prosečnom cenom kvadratnog prostora koju određuju lokalne samouprave na osnovu tržišnih cena. Tabele su objavljene u službenim glasnicima opština i gradova u novembru 2013. To se množi sa koeficijentom zone u kojoj se objekat nalazi (poreska stopa od 0,2% do 1% u zavisnosti od grada i opštine).

Po poreskoj stopi od 0,4%, na primeru stana od 50 kvadrata, porez na imovinu bez amortizacije iznosi 14.400 dinara.

Amortizacija je 0,8 odsto sa istekom svake godine od godine izgradnje, a umanjenje od 2.304 dinara.

Konačni račun za porez na imovinu za ovaj stan je 12.096 dinara.

Formula je, dakle sledeća. Pomnoži se površina stana sa cenom kvadrata u pripadajućoj zoni. I to je poreska osnovica na koju se primenjuje poreska stopa od 0,2 do 1 % odsto u zavisnosti od odluke lokalne samouprave. Za razliku od ranijih godina kada je rešenje moglo da bude umanjeno i do 70 odsto na osnovu starosti zgrade, kvaliteta gradnje, pozicije stana, tolikih popusta nema. Umanjenje može da postoji na osnovu starosti stana ili kuće. Koliko će ono biti zavisi od odluke lokalne samouprave.

- Mi smo primenili maksimalan stepen amortizacije koji je zakonom dozvoljen i primenjivaće se na osnovu starosti objekta. Kod te procene nema potrebe da inspekcija izlazi na teren, te kuće i zgrade su upisane i o njima postoji evidencija i u poreskoj upravi i u katastru. Zna se kada su izgrađene i samim tim koliko su godina stare. Osim toga, i poreska stopa je utvrđena za određeni deo grada na osnovu komunalne opremljenosti, opremljenosti javnim objektima i saobraćajne povezanosti. Lošija infrastruktura znači i manju poresku stopu - kaže za “24 sata” Dimitrije Lukić, predsednik opštine Sokobanja.

Građani nezadovoljni poreskim rešenjem imaju mogućnost žalbe. U tom slučaju se obraćaju lokalnoj samoupravi sa zahtevom da im se rešenje revidira. Tada na teren izlazi poreski inspektor.

(Telegraf.rs)