Četrdeset godina od afere "Votergejt"

Jedan od najvećih skandala novije američke istorije počeo je hapšenjem provalnika u prostoriji dermokrata u noći između 17. i 18. juna 1972.

Petoro ljudi, koji su pokušavali da postave prislušne uređaje u sedište Demokratskog nacionalnog komiteta u hotelu Votergejt u Vašingtonu, uhapšeno je pre tačno četrdeset godina. Afera Votergejt jedan je od najvećih skandala u novijoj istoriji Sjedinjenih Američkih Država, koji je doveo do jedine ostavke predsednika ove zemlje.

Niz događaja koji su obeležili aferu ''Votergejt'' doveli su do ostavke američkog predsednika Ričarda Niksona 9. avgusta 1974. godine.

Skandal je počeo hapšenjem petorice provalnika u kancelariji Demokratskog nacionalnog komiteta u hotelu Votergejt u Vašingtonu 17. juna 1972. godine. Istragu je započeo FBI, ali je ona kasnije prešla u nadležnost ''Votergejt komiteta'' koji je obrazovao Senat SAD. Istragom se ispostavilo da je ova provala bila samo jedna u nizu nelegalnih aktivnosti, koje su obuhvatale zastrašivanje, političku špijunažu i sabotiranje.

Za ovo je bio odgovoran Niksonov štab i ljudi lojalni njemu. Među nelegalnim radnjama bilo je i korišćenje novca sumnjivog porekla koji je dolazio iz Meksika a koji je između ostalog korišćen i za ućutkivanje sedmorice učesnika u provali iz 17. juna.

Nakon dve godine istrage protiv predsednika ustanovljeno je da je on znao za trake koje su snimane prilikom prisluškivanja demokrata. Nikson je deset dana nakon završetka istrage podneo ostavku. Niksonov naslednik Džerald Ford je potpisao pomilovanje za Niksona nakon što je ovaj predao predsedničku funkciju.