Budućnost rečnog transporta u Srbiji: Dunavom će ploviti petina robe

Strategijom razvoja vodenog saobraćaja planirano je da do 2025. godine on učestvuje sa oko 15 odsto u ukupnom prevozu robe u Srbiji

Skoro petina robe prevoziće se brodovima duž srpskih reka do 2025, najavljuju u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastukture a pišu Večernje novosti.

Pored ovog BRODA prolazite svaki dan, a nemate pojma kakvu KRVAVU TAJNU krije! (FOTO)

Srbija prelazi na upotrebu PEPELA pri izgradnji puteva

Osnovni preduslov za to je da se realizuju najavljeni projekti od oko 66,5 miliona evra. Ta sredstva će omogućiti Srbiji da poveća obim rečnog transporta, privuče investicije i tako iskoristi jedan od svojih većih prirodnih i privrednih resurasa.

Novosti podsećaju da strategijom razvoja vodenog saobraćaja planirano je da do 2025. godine on učestvuje sa oko 15 odsto u ukupnom prevozu robe u Srbiji, ali da su u ministarstvu još optimističniji. Dunavom je tokom prošle godine prevezeno više od 10 miliona tona robe.

Radovi na prvom projektu počeće već u septrembru, u delu od Beograda do Bačke Palanke, a oni će obuhvatiti ulaganja u čišćenje korita na nekoliko mesta, izgradnju luke i modernizaciju plovnog puta.

U Suseku, Futogu, Arankinoj Adi, Čortanovcima, Beški i Prelivu će izgradnjom hidrotehničkih objekata biti uspostavljeni propisani gabariti plovnog puta kako bi se omogućile nesmetane plovidbe na srpskom sektoru Dunava.

U naredne dve godine planirano je i da se na Dunavu uvede elektronsko obeležavanje plovnog puta (AtoN), pa će umesto navigacionih bova brodove usmeravati elektornski obeleživači.

Za sledeću godinu planiran je i početak renoviranja brodske prevodnice u sastavu HEPS "Ðerdap 1", koja je izgrađena 1972. godine, i koja se smatra jednim od najznačajnjih objekata rečne transportne infrastrukture, od čijeg rada zavisi nesmetano obavljanje saobraćaja u celoj Evropi.

- Realizacijom ovog projekta njen radni vek će biti produžen za 25 godina - navode iz Ministarstva građevinarstva.

Projekat će biti realizovan u perodu od 2018. do 2020. godine, pri čemu će EU finansirati 40 odsto vrednosti radova, odnosno oko 11,5 miliona evra, dok će preostalih 60 odsto, odnosno 17 miliona evra biti obezbeđeno iz budžeta.

(Telegraf.rs / Novosti / Foto: Ilustracija)